13.10.2016. Autor: Željko Marušić

Bilo pa prošlo: Odvojena noseća šasija

Nekad za sve, danas u terencima i kamionima

Prva gospodarska vozila, transporteri, kamioni i autobusi početkom 1900-ih izvedeni su iz visokoserijskih automobila. Gotovo odreda imali su motor uzdužno sprijeda i pogon straga, a sve je bilo uglavljeno u kruti i čvrsti noseći okvir (najčešće rešetkasti). Od početka 1920-ih, do sredine 1950-ih, većina auta imala je jednaku koncepciju kao i gospodarska vozila, a izvedbu s nosećim okvirom zadržali su jedino terenci. 

Dolaskom prvih SUV-ova, poput Toyote RAV4 iz 1994., situacija se i tu počela mijenjati. Visokoserijska vozila s pogonom 4x4 počela su dobivati samonoseću karoseriju, a ostali su 'posljednji Mohikanci' na odvojenoj masivnoj šasiji: Mercedes-Benz G, Mitsubishi Patrol, Toyota Land Cruiser, Nissan Patrol... Nazivamo ih 'klasičnim terencima', a uz njih su pickupovi (često se pogrešno piše pick-up), odnosno kamioneti. 

Čak su se i 'najklasičniji' terenci počeli osipati, jer je Mitsubishi Pajero, u trećoj generaciji iz 2006., primijenio 'hibridnu' koncepciju samonoseće karoserije i masivnog nosećeg okvira u podnici, iz jednog dijela. Japanski stručnjaci pritom nisu izmislili 'toplu vodu', jer je 1961., na sličnoj koncepciji strukture, ali lake izvedbe i s prednjim pogonom, napravljen legendarni Renault 4. To mu je osiguralo značajke zbog kojih su ga prozvali 'Mali div'. 

Prvi auto sa samonosećom karoserijom bila je Lancia Lambda iz 1922., a pioniri koncepcije koja se danas koristi, sa zatvorenom čeličnom samonosećom karoserijom, su Citroën Traction Avant (1934.) i Opel Olympia (1935.) Izumiranje automobilske krute šasije trebalo je pričekati još dva desetljeća. Auto Union 1000, DKW Junior i Wartburg 1000 koristili su koncepciju koju je DKW razvio krajem 1930-ih

Volkswagen je koristio krutu šasiju sa središnjom cijevi, na koju su pričvršćeni motor, mjenjač te kompletno podvozje s upravljačkim mehanizmom na kotačima, omogućava vožnju i bez karoserije. Uz pogonsku koncepciju 'sve straga' VW Buba je kao stvorena za izvedbe vozila tipa Buggy, kakva su 1970-ih doživjela veliku popularnost u SAD-u. Takvu su izvedbu koristili i modeli Tatre i Steyer-Pucha

Takva koncepcija povećava varijabilnost, jer se na kompletni pogonsko-vozni modul na kotačima suvremenih kamiona i autobusa može se postaviti bilo koja nadgradnja Citroën 2CV (Spaček)  je 1948. uveo koncepciju koju su koristili i Ami 6/8 i Dyane. Ako je neka koncepcija u osobnim autima napuštena, znači da su mane veće i brojnije od prednosti. 

Presudili su povećana masa, koja pogoršava performanse i povećava potrošnju, te skuplja proizvodnja. Prednost je u boljem podnošenju velikih opterećenja, pogotovo u teškim terenskim uvjetima.


DOBRO JE ZNATI:

Klasična koncepcija s motorom uzdužno sprijeda i pogonom straga najbolje se kombinira s krutim nosećim okvirom - postoljem.

Masa je 10 do 20 posto veća ukupna masa u usporedbi sa samonosećom karoserijom posljedica je nedostatka prostornih nosećih elemenata.

Rešetkasta izvedba od šupljih profila omogućava najveću čvrstoću koncentriranu u podnici, korisnu kod visoko opterećenih vozila.

Sigurnost u sudaru nije lako optimizirati, jer je prednji dio noseće rešetke teže izvesti kao gužvajuću zonu koja 'upija' kinetičku energiju.

Korozija pojačano djeluje u spojnim mjestima (zonama), između noseće strukture i nadgradnje, gdje zaostaje vlaga te se nakuplja sol.






Cindrić



Vulkal gume