18.12.2015. Autor: Dino Milić-Jakovlić

Još šarmantnija preteča Smarta

60 godina BMW-ovog popularnog mikroautomobila Isetta (1955. - 1962.)

Tijekom 1950-ih, u poslijeratnoj Europi, automobili su prestali biti nešto što si mogu priuštiti samo bogataši, postavši univerzalni san. Potražnja je bila veća od ponude, a oči, nerijetko, od novčanika. U takvom je svijetu željnom bilo kakvog vozila, po što nižoj cijeni, niknuo čitav niz opskurnih proizvoda, tzv. mikroautomobila. Ova su vozila imala tri ili četiri kotača, nimalo opreme i, uglavnom, motore preuzete s motocikala. Mahom su bila užasna, čak iako neka danas uživaju kultni status i prilično su skupa. Najjače tržište za mikroautomobile bila je Njemačka, dodatno osiromašena izdvajanjima za ratne odštete. Najbolji i najkultniji autići ovog tipa dolaze odande, uključujući i nenadmašni Messerschmitt (zapravo FMR) Tiger, jurilicu sposobnu posramiti i mnogo uglednije i veće rođake. Te, dakako, najpoznatiji i najpopularniji mikroautomobil, BMW Isettu, koja upravo slavi šezdeseti rođendan. Nije to originalno bavarski proizvod, smislio ju je Renzo Rivolta, ugledni proizvođač kućanskih aparata, poglavito hladnjaka. BMW je, među mnogima, otkupio licencu za proizvodnju Isette i 1955. predstavio svoju verziju javnosti. Bavarska je tvrtka, dakako, bila već odavno etablirana, poznata kako po iznimno kvalitetnim motociklima, tako i po predratnim uspjesima s naprednim sportskim automobilima. No, sredinom 1950-ih u ponudi je bio samo jedan model, limuzina poznata kao 'barokni anđeo', a iste 1955. predstavljeni su i trendsetterski sportski modeli 507 i 503. Niti jedan od ovih automobila nije donosio profit, novca za razvoj nije bilo, a licenca za Isettu bila je među jeftinijima, te su se odlučili upustiti u avanturu, znajući da mogu kvalitetno unaprijediti model dijelovima iz svoje motociklističke game - zapravo su temeljito izmijenili original, niti jedan dio s Isa ne paše na BMW i obratno. Dodajmo tome i neupitnu kvalitetu izrade i jasno je da su se preduvjeti za uspjeh optimalno poklopili. Danas se često navodi, kao gotovo opće poznata stvar, kako je upravo Isetta spasila BMW, no to nije istina. Premda je do 1962. proizvedeno 161.728 Isetta (uz oko 41.000 u drugim zemljama), poznato je da mali automobili imaju jedan veliki problem: donose i mali profit, tako da je financijsko stanje i u jeku Isettinog uspjeha ostalo vrlo krhko. Dapače, krajem dekade tvrtka se našla pred preuzimanjem od strane najvećeg konkurenta, Mercedes-Benza. Ipak, uskočio je bogati industrijalac Herbert Quandt, ubrizgao financijsku injekciju, nešto veći 700 prodavao se bolje, a dolaskom ozbiljne sportske limuzine Neue Klasse BMW je zacrtao smjernice kojima tvrtka ide i danas. Taj je model, zajedno s u nas poznatijom serijom 02, uistinu spasio tvrtku i nije čudo da i danas Bavarci slijede njegovu tradiciju. Razumljivo, to ne znači da u BMW-u nisu ponosni na Isettu. Imaju zašto biti, po većini kriterija to je bio najkvalitetniji i najupotrebljiviji mikroautomobil uopće, a i danas ima kultno sljedbeništvo. Kod nas je Isetti dugo prišivana etiketa vozila za invalide, u tom ih se statusu moglo vidjeti ponešto na cesti čak još i 1980-ih. U međuvremenu su uglavnom nestale, a iznenađujuće rijetko ih se viđa i na skupovima oldtimera. Duga 228,5 (od 1956. - 235,5), široka 137 i visoka 134 cm, mase 350 kg, bila je klasične konstrukcije, s nosećim okvirom (šasijom).Pokretala se zrakom hlađenim 4-taktnim jednocilindrašem motocikla BMW 25/3 sa 247 ccm i 12 KS, a potom 298 ccm i 13 KS. Mjenjač je bio ručni, sa 4 stupnja i hodom unatrag prvi put u tako malom autu). Imala je hidrauličke bubanj kočnice, za razliku od dotadašnjih automobilčića, koji su kočili sajlama. Stražnji su kotači bili kruto povezani pa je imala tri kočnice za četiri kotača. Oba je stražnja kočio jedan bubanj. Postizala je tada pristojnih 85 km/h. Uz tvorničku potrošnju od 3,3 l (realno 4 do 5) bio je to prvi 3-litreni auto na tržištu. Spremnik je imao 13 litara, od čega tri rezerve. Ulaz u vozilo bio je kroz pomičnu prednju stijenku, koja se otvarala zajedno s komandama. Veći prozor na bočnoj strani umjesto tri manja karakteristika je kasnijeg modela serije 300. Bez diferencijala: razmakom od samo 50 cm stražnji su kotači povezani kruto i pokretani lancem. Čelični okvir nosio je jajoliku karoseriju, prednji i stražnji ovjes i pogonski sklop. Jednocilindraš motocikla BMW 25/3 dorađen je na prisilno hlađenje zrakom, puhalom.Mlađim generacijama ovaj je autić vjerojatno najpoznatiji kao jurilica Stevea Urkela, popularnog lika iz humoristične tv serije 'Pod istim krovom'. Također, popularni karakter malog viličara, mehaničara Guida iz serije crtanih filmova 'Auti' baziran je na originalnoj talijanskoj Isetti s dodatkom vilice sprijeda.








Vulkal gume