29.12.2015. Autor: Dino Milič-Jakovlič

Legenda u sjeni većeg brata Golfa

Volkswagen Polo prve generacije i sve njegove izvedenice (1975. - 1981.)

Danas je Volkswagen Polo primjer poželjnog i tržišno uspješnog automobila, koji odlično drži cijenu kao rabljeno vozilo, a zajedno s Golfom i Passatom čini dugovječno trojstvo uspješnih legendi iz Wolfsburga. Stoga gotovo nevjerojatno zvuči da početak za Polo nije bio nimalo lak, a i da je sama tvrtka u to vrijeme bila na rubu opstanka. Predugo inzistiranje na forsiranju zastarjele Bube i njenih inačica gotovo je pokopalo Volkswagen i tvrtka se početkom 1970-ih našla u poziciji da u kratkom roku moraju posve promijeniti imidž i kreirati automobile koji će privući kupce modernom koncepcijom i izgledom. Srećom, imali su tehnološko znanje, stečeno kupnjom Audija i NSU-a, što će upareno s tradicionalno rigoroznom kontrolom kvalitete, poznatom još iz vremena zrakom hlađenih modela, stvoriti kombinaciju koja će dovesti VW na mjesto na kojem je danas. Rekordni gubitak 1974. značio je da Rudof Leiding mora otići s čela VW-a, a nasljednik Toni Schmücker ubrat će plodove njegovih ideja i planova. Passat, Golf i Scirocco bili su puni pogoci i instant hitovi, no prvi Polo neće dostići njihov uspjeh. Automobil je predstavljen u Ženevi 13. ožujka 1975., a već u svibnju počele su isporuke kupcima, no prodaja je odmah bila prilično kilava. Dio problema svakako je ležao u tome što je vizualno identičan, a osjetno bolje opremljen Audi 50 već pet mjeseci bio na tržištu, pa kupci nisu doživljavali mališana kao pravi Volkswagen. Veći je problem dolazio iz matične kuće. Za broj veći Golf bio je ozbiljniji, vizualno privlačniji i mnogo popularniji automobil, a bazni model nije bio mnogo skuplji od manjeg brata. Kućni Audijev dizajn, uz malu, ali medijski pretjerano naglašenu pomoć Bertonea (koji je zapravo dodao samo okrugli poklopac na c-nosaču i podizanje bočne linije na zadnjem kraju) bio je privlačan, no ne i vanvremenski poput Golfa ili Renaulta 5. Oba automobila, a i Passat, Fiat 127, Ford Fiesta... prodavali su se u osjetno većim količinama, čineći Polo autsajderom kako u VW-ovoj gami, tako i u svojoj klasi. Kod nas je prva generacija bila dosta rijetka ptica, i Polo i Derby bili su dostupni samo za devize, te samim time osjetno skuplji od Golfova sklapanih u Vogošći. Do kraja proizvodnje 1981. proizvedeno je tek nešto više od pola milijuna primjeraka, najavljujući početak tradicije prodajnih problema s najmanjim narodnim automobilima - i kasniji modeli Lupo i Fox bit će bljedunjavo prihvaćeni na europskom tržištu. Prespartanska oprema osnovnih modela nije pomogla razvijanju imidža, kao ni nedostatak sportskijeg modela - tek je 1979. stigao Polo GT sa 60 KS. Usprkos tome, ovaj je automobil kod nas ostavio prilično velik trag u povijesti utrka, Tihomir Filipović je izluđivao vozače Stojadina i lakoćom osvajao titule u klasi do 1300 ccm. S tehničke strane Polo je bio za svoje vrijeme razmjerno moderan, no nimalo revolucionaran. Dugačak 350, širok 156 i visok 133, uz međuosni razmak 233 cm, pružao je neočekivano puno prostora te prtljažnik od 285 do 900 l. Masa je bila perolakih 685 kg. Audi 50 se pokretao 4-cilindrašem obujma 1093 ccm i snage 50 KS (LS), kao i osnovni Golf I, te 60 KS (GL). Bilo je to već dovoljno za zavidan temperament (15,1 s i 143 km/h, odnosno 14,9 s i 152 km/h), pa se za Polo otvorio prostor verziji od 895 ccm i 40 KS (bazni i L). Zadržavši provrt od 69,5 mm smanjio je hod klipova sa 72 na 59 mm. Najveća brzina od 132 km/h i ubrzanje do stotke za 21,7 s bili su sasvim dovoljni (malo lošije od performansi Zastave 101). Prosječna potrošnja od 7,1 litru bila je za to doba niska, a manje nije bilo moguće uz kompresiju 8,2, kako bi mogao koristiti 91-oktansko gorivo. Sljedeće su godine stigle verzije LS (1.1/50 KS) i GLS (1.1/60 KS). Razina opreme bila je nalik na onu u istovremenom 'spar-Käferu', baznom modelu Bube 1200, a usto, većina ih je bila u dosadnim nijansama poput maslinasto zelene i oker. Relativna nepopularnost nastavila se do današnjih dana - ove automobile prilično rijetko viđamo na susretima oldtimera, a i na specijaliziranim susretima ljubitelja Volkswagena su u sjeni popularnijih modela. Audi 50 uživa nešto veću popularnost, kao raritet i svojevrsna anomalija u povijesti te tvrtke, a nije zanemariva ni veća atraktivnost palete tvorničkih boja. Tek nakon prestanka proizvodnje Audija 50 1978. Polo je počeo dobivati opremljenije inačice. Plastični branici stigli su na Polo i Derby s ružnjikavim faceliftom napravljenim 1979. Polo prve generacije usprkos svemu navedenom značajan je automobil, ne toliko zbog svojih vrlina nego kao utemeljitelj loze koja je u ovih 40 godina pokorila tržište, pa makar i nakon početne zadrške, te još ne pokazuje znakove umora. Podsjetimo se ukratko za kraj priče i povezanih modela. 

Audi 50 bio je preteča klase premium mališana. Premda je 1970-ih tvrtka iz Ingolstadta na tržištu prije bila konkurent Opelu i Fordu nego BMW-u i Mercedesu, ipak su mnogi ostali iznenađeni njenim ulaskom u najmanju klasu. Prezentacija najmanjeg Audija bila je 26.10.1974. Zapravo je Audi nakon kupnje i priključivanja tvrtke NSU nastavio razvoj njihovog, s obzirom na gamu modela mnogo logičnijeg projekta K50, koji je bio zamišljen kao nasljednik i kod nas popularnog Prinza! Oblik je potpisao veliki Claus Luthe, dizajner NSU-a Ro 80. Audi 50 nije bio jeftin za klasu, no pokazao se solidno popularnim. Do gašenja modela 1978. bit će ih napravljeno 180.812. U ponudi su bili motori od 50 i 60 kS, a oprema je bila mnogo raskošnija nego u Polu, ali i ostalim konkurentima. Bio je to prvi njemački automobil sve popularnije gradske 'supermini' klase, a duhovnim nasljednikom možemo smatrati današnji A1.

Trovolumenski Volkswagen Derby bio je pak danas zaboravljena najava Jette. Audi je planirao predstaviti limuzinski 50, kako bi ga vizualno približili ostatku game, no šefovi su odlučili da će model izaći pod VW-om značkom. Predstavljen u veljači 1977., već je u prvoj sezoni našao 72.412 kupaca, što je bilo više od Pola! Prva je generacija prodana u nešto više od 300.000 primjeraka, a postoji i nasljednik. 1985. ime se gasi, no duh i danas živi u modelu kojeg zovemo Polo Classic. Nekoliko godina nakon ovog modela, kojim je ispipan teren, stižu Jetta i Santana, jer se VW uvjerio kako i dalje postoji značajno tržište klasičnih trovolumenskih modela. Samo zadnji kraj se razlikovao, sve je ostalo i vizualno i mehanički bilo posve isto Polu.

Za Brazilce je pak razvijen VW Gol, svojevrsni Golf bez slova 'f' na mehanici manjeg brata, južnoamerički bestseller bez premca. Premda će zapravo tek od treće generacije iz 2008. dijeliti platformu s europskim Polom, već prvi Gol iz 1980. nezanemarivo nas vizualno podsjeća na njega, uz pojednostavljenu mehaniku, pa i Bubine dijelove. Ovaj fenomen, na zelenom kontinentu već prodan u više od 10 milijuna primjeraka, kod nas je skoro nepoznat. Od 1987. je svake godine najprodavaniji auto u Brazilu.

U Europi pak Polo popularnost duguje nasljedniku, druga generacija postigla je sve što prva nije. Upornost se isplati, a pametni greške ne ponavljaju: drugi je Polo predstavljen potkraj 1981., postao jedan od najpopularnijih malih automobila na tržištu i uz samo jedan veći redizajn ostao u ponudi sve do 1994. Mali karavan bio je svojevrsna moderna interpretacija ideja Trabanta 601 Universal. Mnogo promišljeniji i odrasliji auto, u šarolikoj ponudi inačica krije i jedan zaboravljeni biser, nabrijani kompresorski model G40 s čak 113 KS. S trećom generacijom pak stiže radikalno drukčiji dizajn, čije tragove bez previše mozganja prepoznajemo i u aktualnom modelu pete generacije, dok prve dvije ostaju samosvojni, još uvijek nedovoljno prepoznati klasici.





Cindrić




Vulkal gume