2.5.2017. Autor: Matko Jović

Svjetlosni sustavi: jučer, danas, sutra (2)

Ksenonska svjetla daju 2,5 puta veći intenzitet svjetlosti od halogenih - 3000 lumena u odnosu na 1000 do 1500, koliko isijavaju halogenke tipa H4 ili H7

U xenon žaruljama svjetlost stvara električni luk, što nastaje između elektroda u kapsuli, a koji prolazi kroz atmosferu od ksenona, nastalog isparavanjem pregrijanih soli metala. Upravo se zato ksenonke zovu i žaruljama s plinskim izbijanjem. No, električna se iskra ne stvara tako lako, već je za to potreban snažan naponski udar od 20.000 do čak 40.000 V, slično kao i kod svjećice u motoru. 

Kada vozač upali svjetla, u prvoj sekundi preskakanja električnog luka ksenonski far daje svjetlosti koliko i obični halogeni izvor svjetla. Punim intenzitetom zasvijetli tek dvije do tri sekunde nakon paljenja. Tada na cestu izbacuje svjetlost najsličniju onoj sunčevoj, zbog čega vozači automobila sa ksenonskim farovima lakše uočavaju stvari i ljude uz cestu. 

Ksenonska svjetla daju 2,5 puta veći intenzitet svjetlosti nego kod uobičajenih halogenih žarulja - 3000 lumena u odnosu na 1000 do 1500, koliko isijavaju halogenke tipa H4 ili H7. Ksenon je u velikoj prednosti i po dužini i širini snopa u prvih tridesetak metara ispred automobila, važnih za noćnu vožnju. 

Ova svjetla traju do 3.000 sati dok halogene žarulje traju tek nešto više od 1.000 sati, a osim toga za isti je intenzitet svjetlosti potrebno manje snage (35 W u odnosu na halogenih 55 do 65 W). Plemeniti se i rijetki ksenon nalazi pod tlakom od samo 0,8 bara (gotovo devet puta manjim nego u H7), dok se električni luk stvara induktivnim putem. Napon preskakanja iskre otprilike je 20 do 40.000 V, dok pogonski napon ksenonke iznosi svega 30-ak volti





Cindrić



Vulkal gume