Povećanje trošarine i naknade za ukupno 3 centa po litri samo je dio priče. Za vozače je važnije koliko će dizel relativno koštati u odnosu na benzin, a ta razlika može snažno utjecati i na vrijednost rabljenih dizelaša

Dizelski automobil već godinama prolazi kroz svojevrsnu transformaciju. Nekada je bio gotovo podrazumijevan izbor hrvatskih vozača koji puno putuju, no danas je situacija bitno drukčija.

Na tržištu su sve brojniji hibridi, električni automobili i učinkoviti benzinski motori, dok moderni dizelaši postaju tehnički složeniji i skuplji za proizvodnju. Istodobno, cijena dizelskog goriva više nije samo pitanje cijene sirove nafte. Na konačnu cijenu utječu porezi, trošarine, naknade, premije energetskih subjekata, regulacija i tržišna politika.

Upravo zato pitanje za 2027. nije samo hoće li dizel biti skuplji, nego hoće li njegova relativna cjenovna prednost u odnosu na benzin biti dovoljno velika da opravda kupnju dizelskog automobila.

Tri centa nisu cijela priča

Od 2. rujna 2026. povećana je premija za dizelsko gorivo za 0,01 euro po litri, dok je trošarina povećana za 0,02 eura po litri.

Ukupno povećanje iznosi 0,03 eura, odnosno 3 centa po litri.

Ali upravo ovdje treba biti precizan.

To ne znači da je dizel na benzinskoj postaji automatski poskupio za tri centa. Konačna maloprodajna cijena ovisi i o osnovnoj cijeni derivata te drugim elementima formule prema kojoj se cijene formiraju.

Vlada je posljednjih godina više puta intervenirala u trošarine i premije kako bi ublažila promjene cijena goriva. Drugim riječima, državna politika može dio tržišnog rasta prenijeti na vozače ili ga privremeno amortizirati.

Zato je za vozača puno važnije promatrati konačnu cijenu litre, a ne samo jednu stavku unutar te cijene.

Problem je relativna cijena dizela prema benzinu

Ovo je možda najvažnija promjena koju kupci automobila trebaju pratiti.

Ako dizel postane relativno skuplji u odnosu na benzin, njegova glavna prednost – niža potrošnja – mora biti dovoljno velika da nadoknadi tu razliku.

Primjerice, ako dizelaš troši 5 l/100 km, a usporedivi benzinac 7 l/100 km, dizelski automobil troši oko 29 posto manje goriva po prijeđenom kilometru.

No ako je litra dizela znatno skuplja od litre benzina, dio te prednosti nestaje.

Upravo je zato pogrešno zaključiti da je dizel uvijek jeftiniji samo zato što automobil troši manje litara.

Prava računica glasi: cijena litre × stvarna potrošnja.

Koliko to znači na 10.000, 20.000 i 30.000 kilometara?

Uzmimo primjer dizelaša s potrošnjom od 5 l/100 km i benzinca koji troši 7 l/100 km.

Za 10.000 kilometara dizelaš troši oko 500 litara, a benzinac oko 700 litara.

Za 20.000 kilometara riječ je o približno 1000 nasuprot 1400 litara.

Kod 30.000 kilometara razlika raste na 1500 nasuprot 2100 litara.

To je čak 600 litara godišnje manje u korist dizelaša.

Zato dizel i dalje ima vrlo snažan argument kod vozača koji prelaze velike kilometraže.

Ali što je cijena dizela viša u odnosu na benzin, to je potrebna veća godišnja kilometraža kako bi se ta prednost isplatila.

I tu počinje priča o rabljenim automobilima

Ono što se često zanemaruje jest da cijena goriva ne utječe samo na mjesečni trošak vozača.

Ona može utjecati i na potražnju za određenom vrstom automobila, a time dugoročno i na cijene rabljenih vozila.

Ako vozači zaključe da im dizel više nije financijski atraktivan, potražnja za rabljenim dizelašima može oslabjeti.

To bi moglo značiti duže vrijeme prodaje, veći pritisak na cijenu rabljenog vozila i veću razliku između dobro održavanog dizelaša s velikom kilometražom i benzinca ili hibrida slične starosti.

S druge strane, ako dizel ostane najpovoljniji izbor za vozače koji prelaze 25.000 ili 30.000 kilometara godišnje, kvalitetni rabljeni dizelaši mogli bi i dalje imati vrlo stabilnu potražnju.

Tržište rabljenih zato neće reagirati samo na cijenu goriva, nego na percepciju budućih troškova vlasništva.

Najveći problem rabljenog dizelaša nije samo gorivo

Kod kupnje rabljenog dizelaša kupac mora računati i na moguće troškove održavanja.

Moderni dizelski automobil može imati:

• DPF filtar čestica
• EGR sustav
• turbopunjač
• visokotlačne brizgaljke
• visokotlačnu pumpu goriva
• SCR sustav
• AdBlue sustav
• složen sustav kontrole emisija

Niti jedan od tih sustava sam po sebi ne znači da je dizelski automobil loš izbor.

Problem nastaje kada kupac uzme dizelaša za način korištenja za koji taj automobil nije namijenjen.

Deset kilometara gradske vožnje dnevno i 30.000 kilometara godišnje na autocesti nisu ista stvar.

Dizelaš koji većinu života provede na otvorenoj cesti može biti iznimno racionalan automobil.

Onaj koji gotovo isključivo vozi kratke gradske relacije može dugoročno biti puno skuplji.

Hoće li zbog toga rabljeni dizelaši pojeftiniti?

Ne nužno – i to je važno naglasiti.

Tržište rabljenih automobila ne reagira trenutno na svaku promjenu cijene goriva.

Na cijenu utječu i:

starost, kilometraža, servisna povijest, marka, model, motor, automatski ili ručni mjenjač, oprema, stanje karoserije, broj vlasnika i potražnja za konkretnim modelom.

Zato nije realno očekivati da će povećanje trošarine od tri centa samo po sebi izazvati veliki pad cijena rabljenih dizelaša.

Mnogo je važniji dugoročni trend.

Ako tijekom nekoliko godina dizel postane relativno skuplji, a sve veći broj kupaca prijeđe na hibride i električne automobile, tada bi se pritisak mogao postupno preliti i na tržište rabljenih dizelaša.

Dizel će najviše izgubiti u gradu

Najveći pritisak na dizel očekuje se upravo kod vozača koji rade malu kilometražu.

Ako netko godišnje prijeđe samo 8.000 do 10.000 kilometara, razlika u potrošnji između benzinca i dizelaša može biti premala da bi opravdala potencijalno višu nabavnu cijenu i skuplje održavanje.

Kod 20.000 kilometara godišnje računica postaje zanimljivija.

Kod 30.000 kilometara, posebno uz puno autoceste, dizel ponovno pokazuje zašto je desetljećima bio dominantan izbor.

Hibrid mijenja pravila igre

Problem za dizel nije samo benzin.

Hibridni pogon postaje sve ozbiljnija konkurencija upravo zato što nudi nisku potrošnju bez nekih specifičnih kompromisa dizelaša.

U gradskoj vožnji hibrid može biti izuzetno učinkovit, dok dizel svoju najveću prednost ostvaruje pri većim godišnjim kilometražama i dužim relacijama.

Zato će buduća podjela tržišta vjerojatno izgledati ovako:

grad – hibrid ili benzinac

mala kilometraža – benzinac ili hibrid

velika kilometraža – dizel i dalje vrlo konkurentan

duga putovanja uz mogućnost punjenja – sve zanimljiviji električni automobil

Naravno, riječ je o općem pravilu, a ne o univerzalnoj formuli.

Što će biti s dizelom u 2027.?

Dizel neće nestati preko noći.

Ali njegova će se tržišna pozicija sve više temeljiti na jednom argumentu: ekonomici velike kilometraže.

Povećanje trošarine i naknade od ukupno 0,03 eura po litri samo je jedan dio priče. Puno je važnije kako će se u budućnosti kretati konačna cijena dizela u odnosu na benzin, kako će država voditi poreznu i energetsku politiku te kako će na cijene utjecati međunarodno tržište nafte i rafinerijske marže.

Ako se razlika u cijeni goriva dodatno poveća u korist benzina, dizel će morati ostvarivati još veću uštedu kroz potrošnju kako bi ostao financijski atraktivan.

A posljedice neće osjetiti samo kupci novih automobila.

Osjetit će ih i tržište rabljenih.

Zaključak: dizel još nije mrtav, ali više nije sigurna oklada

Dizel i dalje ima vrlo jake argumente.

Mala potrošnja, velik okretni moment i učinkovitost na dugim putovanjima čine ga odličnim izborom za vozače koji rade veliku kilometražu.

Ali vremena u kojima je bilo dovoljno reći „uzmi dizelaša, manje troši” definitivno su prošla.

Danas treba gledati cijelu računicu:

cijenu automobila + cijenu goriva + potrošnju + održavanje + poreze i davanja + očekivanu vrijednost rabljenog automobila.

Upravo će posljednja stavka postajati sve važnija.

Jer automobil koji danas kupujete kao novi ili rabljeni možda ćete prodavati za četiri, pet ili šest godina.

Ako se do tada promijeni odnos cijena goriva i navike kupaca, ono što je danas vrlo tražen dizelaš možda više neće imati istu vrijednost.

Zato pitanje za 2027. nije samo: „Isplati li se dizel?”

Pravo pitanje glasi:

„Hoće li dizel za nekoliko godina i dalje biti dovoljno jeftin za vožnju i dovoljno tražen na tržištu rabljenih da opravda svoju kupnju danas?”

Za vozače koji rade desetke tisuća kilometara godišnje odgovor je zasad – da.

Za one koji uglavnom voze grad i malo kilometara – dizel je sve teže opravdati.