Cijene električnih automobila padaju zahvaljujući jeftinijim baterijama i sve većoj konkurenciji, dok hibridi u prosjeku poskupljuju. Što ovaj veliki zaokret znači za kupce u Hrvatskoj?

Električni automobili ulaze u novu fazu razvoja, a promjena koja se upravo događa mogla bi značajno utjecati na odluke kupaca novih automobila. Godinama je jedan od glavnih argumenata protiv električnih automobila bila njihova viša početna cijena. Električni model često je bio skuplji od usporedivog benzinca ili hibrida, pa su kupci eventualnu razliku opravdavali nižim troškovima energije i održavanja.

Sada se odnos snaga počinje mijenjati. Prema aktualnim podacima Mobility Globala koje prenose Nikkei Asia i Autoblog, prosječna globalna cijena električnog automobila pala je na oko 35.000 američkih dolara, dok prosječna cijena hibrida iznosi oko 37.000 dolara. Podaci su ponderirani prema prodaji i odnose se na globalno tržište, bez državnih subvencija.

To ne znači da je svaki električni automobil sada jeftiniji od svakog hibrida. Ali znači nešto puno važnije: prosječna cijena električnog automobila prvi je put pala ispod prosječne cijene hibrida na globalnoj razini. Za automobilsku industriju to je ozbiljan zaokret. Električni automobili pojeftinjuju, hibridi poskupljuju

Trend postaje još zanimljiviji kada se pogleda posljednjih šest godina.

Prema istim podacima, prosječna cijena električnog automobila od 2020. godine pala je približno 9 posto, dok je prosječna cijena hibrida u istom razdoblju porasla oko 16 posto. Drugim riječima, dvije tehnologije koje su se posljednjih godina sve češće promatrale kao alternative kreću se u suprotnim smjerovima. Električni automobili postaju cjenovno dostupniji, dok hibridni pogoni u prosjeku postaju skuplji. Naravno, iza tih brojki postoji važan kontekst.

Prosječna cijena nije isto što i cijena pojedinog modela. Ako proizvođač proda više velikih i skupih električnih SUV-ova, prosjek raste. Ako na tržište uvede velik broj manjih i jeftinijih modela, prosjek pada. Zato je mnogo važnije promatrati koliko koštaju usporedivi modeli iste klase i slične opreme. A upravo tu električni automobili posljednjih godina ostvaruju velik napredak. Baterija je ključ cijele priče

Najskuplja komponenta električnog automobila desetljećima je bila baterija.

Zbog toga je upravo cijena baterijskog paketa jedan od glavnih razloga zašto su električni automobili dugo bili skuplji od automobila s klasičnim motorima. Situacija se mijenja. Veća proizvodnja baterija, razvoj novih kemija, veća energetska gustoća i agresivna konkurencija među proizvođačima smanjuju troškove. Posebno važnu ulogu imaju LFP baterije, odnosno litij-željezo-fosfatna kemija.

One ne koriste kobalt, a proizvođačima mogu omogućiti povoljniju proizvodnju. Iako imaju nešto nižu energetsku gustoću od nekih NMC baterija, za velik broj automobila to nije presudan nedostatak. Kupac koji koristi automobil uglavnom za svakodnevnu vožnju ne treba nužno bateriju najvećeg mogućeg kapaciteta. A upravo je to važno za cijenu. Manja baterija znači manje materijala, manju masu i potencijalno niži proizvodni trošak.

Električni automobil više nije samo skup premium proizvod

Prva generacija modernih električnih automobila uglavnom je bila podijeljena na dva ekstrema. Na jednom kraju bili su mali gradski modeli s relativno kratkim dosegom, a na drugom skupi premium automobili i veliki SUV-ovi. Sada se situacija brzo mijenja. Električni pogon ulazi u sve više segmenata – od gradskih automobila do kompaktnih SUV-ova i obiteljskih modela. To je možda i najvažnija faza elektrifikacije.

Jer tržište se neće masovno elektrificirati samo zahvaljujući automobilima koji koštaju 60.000, 70.000 ili 100.000 eura. Pravi test bit će automobili koji će se moći kupiti za 25.000 do 35.000 eura. Upravo će u tom segmentu konkurencija biti najžešća. Kineski proizvođači mijenjaju pravila igre Velik dio promjene dolazi iz Kine.

Kineski proizvođači automobila posljednjih su godina snažno ulagali u razvoj električnih platformi, baterija i vlastitih proizvodnih kapaciteta. Prednost je u velikoj proizvodnji i visokoj razini integracije. Kada proizvođač kontrolira velik dio lanca – od baterijskih ćelija do električnog pogona i konačne montaže – lakše može kontrolirati troškove. Prema IEA-i, Kina je tijekom 2025. proizvela gotovo tri četvrtine svjetskih električnih automobila, što pokazuje razmjere tamošnje industrije. Globalna proizvodnja električnih automobila dosegnula je gotovo 22 milijuna vozila, više od 25 posto više nego godinu ranije.

To stvara pritisak na europske, japanske i američke proizvođače. Više nije dovoljno napraviti dobar električni automobil. Potrebno je napraviti dobar i cjenovno konkurentan električni automobil. Europa ulazi u novu fazu elektrifikacije Ni europsko tržište ne ostaje po strani. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, prodaja električnih automobila u Europi tijekom 2025. porasla je više od 30 posto, a električni automobili činili su oko 28 posto ukupne prodaje novih automobila.

IEA istodobno bilježi da su se cijene električnih automobila u nekim velikim tržištima dodatno približile konvencionalnim automobilima. Primjerice, u Njemačkoj je prosječna cijena baterijskog električnog automobila tijekom 2025. pala oko šest posto prema podacima IEA-e. Još je zanimljivije što se dostupnost električnih automobila poboljšava upravo u segmentima koji su najvažniji za masovno tržište.

To znači da električni automobil postupno prestaje biti „posebna” vrsta automobila. Postaje jednostavno – jedan od izbora pri kupnji novog automobila. Što to znači za kupce u Hrvatskoj? Ovdje treba povući jasnu granicu između globalnih podataka i hrvatskog tržišta. Činjenica da prosječan električni automobil globalno košta oko 37.000 dolara ne znači da ćete u Hrvatskoj za taj iznos automatski dobiti usporediv automobil.

Na konačnu cijenu utječu PDV, oprema, transport, marža prodavatelja, tržišna politika proizvođača i drugi troškovi. Također, eventualni državni poticaji mogu značajno promijeniti računicu. Zato hrvatski kupac mora gledati konkretan automobil, konkretnu opremu i konačnu cijenu kod domaćeg distributera. Ipak, globalni trend je važan jer proizvođači iste platforme i tehnologije koriste na više tržišta.

Ako se troškovi proizvodnje nastave smanjivati, dio tog efekta prije ili kasnije može se preliti i na europske cjenike. Je li električni automobil sada bolji izbor od hibrida? Ne nužno. I upravo je tu važno izbjeći pojednostavljivanje. Električni automobil može biti izvrstan izbor za vozača koji ima mogućnost punjenja kod kuće i većinu kilometara prelazi u gradu ili na kraćim relacijama.

Za takvog korisnika punjenje preko noći može biti jednostavnije i jeftinije od redovitog odlaska na benzinsku postaju. Hibrid je, s druge strane, vrlo praktičan za vozača koji nema mogućnost punjenja. Automobil se vozi kao klasično vozilo, a električni sustav pomaže smanjiti potrošnju posebno u gradskoj vožnji. Kod dugih putovanja hibrid također ima prednost u jednostavnosti – gorivo se natoči za nekoliko minuta, a infrastruktura benzinskihpostaja daleko je razvijenija od infrastrukture brzih punionica.

Plug-in hibrid nalazi se negdje između. On može ponuditi vrlo nisku potrošnju ako se redovito puni, ali nema puno smisla ako ga vlasnik gotovo nikada ne priključuje na punjač. Početna cijena više nije jedini argument protiv električnog auta Godinama se rasprava o električnim automobilima uglavnom svodila na jedno pitanje: „Koliko je skuplji od benzinca ili hibrida?” To pitanje polako gubi važnost.

Kupac sada mora gledati puno širu sliku. Koliko troši? Koliko košta punjenje? Koliko košta redovito održavanje? Koliko će vrijediti za pet godina? Koliko košta zamjena guma? Koliko je dostupna servisna mreža? Koliko brzo se puni? I, što je možda najvažnije, odgovara li automobil stvarnim potrebama vlasnika? Upravo će ukupni trošak vlasništva postati važniji od same početne cijene.

Velika promjena tek dolazi. Najnoviji podaci pokazuju da električni automobili više nisu nužno skuplja alternativa hibridima. Prema Mobility Globalu, prosječan električni automobil globalno je već cjenovno ispod prosječnog hibrida. IEA istodobno bilježi nastavak pada cijena dostupnijih električnih modela na važnim tržištima. Ali prava promjena tek bi mogla uslijediti. IEA očekuje da bi globalna prodaja električnih automobila tijekom 2026. mogla dosegnuti oko 23 milijuna vozila, odnosno gotovo 30 posto svih novih automobila.

Što je proizvodnja veća, konkurencija je jača. Što je konkurencija jača, proizvođači moraju smanjivati troškove. A kada se niži troškovi prenesu na kupca, električni automobil postaje dostupniji sve većem broju ljudi. Zato se najveća promjena možda neće dogoditi u premium segmentu. Dogodit će se kada električni automobil postane cjenovno konkurentan običnom obiteljskom automobilu koji prosječan kupac može kupiti bez velikog financijskog opterećenja.

Tada će se odnos snaga između benzinca, dizela, hibrida i električnog pogona promijeniti puno više nego što to danas sugeriraju same brojke. Jedno je sigurno: električni automobili više nisu samo skupa tehnološka alternativa. Postaju ozbiljan cjenovni konkurent hibridima, a taj bi trend mogao obilježiti automobilsku industriju druge polovice ovog desetljeća.