PROMETNA PATROLA

Komentar tragične nesreće u Marini: Prebrza vožnja nesigurnim automobilom u “zavoju smrti”? Smrt!

Gdje mu se, pobogu, žurilo? Pitanje je koje se nameće nakon nesreće, u kojoj je jutros u 2:30, na državnoj cesti D8 (Jadranskoj magistrali), u Poljicima, 14 km od Trogira, poginuo 33-godišnji vozač, nakon što je, neprilagođenom i prebrzom vožnjom, Peugeotom 206, izletio iz “zavoja smrti” i sletio u more…

Prekršio je članak 51. stavak 1, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer brzinu nije prilagodio “osobinama i stanju ceste, vidljivosti, stanju vozila…” te članak 53., prekoračivši brzinu na cesti u naselju.

Istraga će utvrditi je li usto bio pod utjecajem nedopuštenih supstanci (alkohol, droge, lijekovi) te u vremenskom okviru nesreće koristio mobilni telefon, što su uz umor, pojedinačno ili, znatno gore, kombinirano, mogući “okidači” ove prometne tragedije.

Jadranska magistrala (državna cesta D8) povijesna hrvatska prometnica, na većini je relevantnih lista najzanimljivijih, ali i najopasnijih prometnica na svijetu. Skliskost asfalta, nepravilan nagib i nedostatak odgovarajuće zaštitne ograde poznate su boljke naše kultne prometnice. To ne opravdava vozače, koji pogibeljne situacije prvenstveno izazivaju neprilagođenom i prebrzom vožnjom, često u negativnoj sinergiji s korištenjem nedopuštenih supstanci, mobitelom i umorom.

Odgovornosti se ne može amnestirati ni policija, pogotovo ako je neodgovornom vozaču bilo dobro poznato da na toj dionici nema radarskih kamera, a policije u to vrijeme nema na cesti. Dakle, da je izvjesnost kažnjavanja za prekoračenje brzine – nula!

Tragičnom su ishodu doprinijela i dva, nažalost dobro poznata negativna utjecajna čimbenika:

Peugeot 206, kojim je upravljao neodgovorni vozač, počeo se proizvoditi u svibnju 1998. te je konstrukcijski i izvedbeno, iz sigurnosno “prapovijesnog” razdoblja. U novom automobilu, sa sustavom autonomnog kočenja, koji uključuje i sustav dinamičke stabilnosti, sa zimskim gumama, nesreće se, izvjesno, ne bi dogodila.

Ali, takav je auto opterećen s četiri razine oporezivanja: porezima u troškovima poslovanja (marži), najvišim PDV-om, PPMV-om (trošarinom) i dodatnim godišnjim porezom pri registraciji. Cijena koju kupac plati dvostruko je veća od tvorničke! I potom deset godina treba plaćati godišnji porez, kao “državnu kaznu” što vozi siguran automobil…

Zbog toga se ne treba čuditi što je 33-godišnjak vozio “lijes na kotačima” i što je Hrvatska, po razmjernoj sigurnosti, s 12 poginulih na milijardu prijeđenih kilometara, na samom začelju Europske unije. Gora je jedino Poljska.

I da, zimske gume, zimi nisu potrebne, dovoljne su ljetne s dubinom utora od 4 mm, uz lance u prtljažniku?! Pogotovo u Dalmaciji. Uh… Treba li po stoti put ponoviti da ljetne gume znatno gube sposobnost prianjanja pri temperaturama ispod +7 Celzijevih stupnjeva, što je bilo u to vrijeme bilo u konkretnoj situaciji?!

Usto, dalmatinski je asfalt, zbog većeg udjela vapnenca u strukturi (koji difundira na površinu), pogotovo uz utjecaj jutarnje vlage, skliskiji je nego na kontinentu. Rezultat – smrt!

Kako bi se spriječile ovakve prometne tragedije i poboljšala sigurnost na cestama nužno je:

1. Povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje, posebice prekoračenje brzine, postavljanjem radarskih kamera na opasnim mjestima te pojačanim nadzorom u noćima vikenda.

2. Na nova vozila s pet zvjezdica za sigurnost po sustavu Euro NCAP za 50 posto smanjiti trošarinu i dodatni godišnji porez, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti.

3. Uvesti progresivan malus za autoosiguranje starih, nesigurnih automobila te dokinuti pogibeljan politički uvjetovan populizam – “osiromašili smo građane, pa ćemo im dozvoljavati, poticati ih, da voze pogibeljne jeftine automobile, uz minimalna davanja”.

4. Propisati obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja, u cijeloj Hrvatskoj i zabraniti upotrebu lanaca, uz povrat PDV-a za nove gume, do iznosa PDV-a na godišnje servisiranje. Time bismo najviše doprinijeli smanjenju stradavanja na cestama (gume su najvažniji čimbenik aktivne sigurnosti) i suzbili bujajuću sivu ekonomiju u servisiranju i doprinijelo punjenju proračuna.

5. Na kritičnim dionicama i zavojima nahrapaviti asfalt, postaviti odgovarajuće zaštitne ograde i dodatno ograničenje brzine.

Foto: Vauxford (ilustracija)

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin