27. ožujka 1927. započeta prva slavna utrka Mille Miglia, pobijedio Giuseppe Morandi u OM-u

Slavna utrka Mille Miglia, pokrenuta 26. ožujka 1927. u gradu Brescia u Lombardiji, nedvojbenom i tradicionalnom duhovnom središtu talijanskog automobilizma, nešto poput Le Mansa u Francuskoj…

Skupina lokalnih moćnika, predvođenih grofom Aymom Maggijem, organizirala je novo natjecanje iz ogorčenja zbog izmještanja Velike nagrade Italije iz njihovog grada na novoizgrađenu stazu u Monzi. U prvoj utrci startalo je 77 automobila i posada, 51 je stiglo na cilj, a pobijedili su Ferdinando Minoia i Giuseppe Morandi vozeći OM 665 S.

Otvorena cesta prirodna je pozornica automobilskih utrka. Zapravo, utrka svih mehaničkih prijevoznih sredstava, no dok su u svijetu biciklizma dugačke utrke po privremeno zatvorenim javnim prometnicama i danas vrhunci sezone, iz svijeta automobilizma nestale su kao preopasne.

Nažalost, jako je teško kontrolirati sigurnost sudionika, a pogotovo publike, na tako dugoj dionici kao što su međugradske utrke. Prića o Mille Miglia je i po tom, nažalost, najzanimljivija… Od Brescie do Rima i natrag, ruta utrke duge, 1618 km, otprilike tisuću milja (1609 km), prolazila je nekima od najljepših cesta Apeninskog poluotoka, uključujući i slavne prijevoje Futa i Raticosa.

Pet milijuna gledatelja znalo se okupiti uz stazu, a iskustvo je u ‘Amarcordu’ ovjekovječio i Fellini. Prvu pobjedu odnio je OM, kod nas poznat po kamionima, no 1920-ih proizvođač izvrsnih sportskih automobila.

Startalo se s razmakom od minute, prvo sporiji auti, pa se na stazi stalno nešto događalo. Izuzetna raznolikost marki, posebno talijanskih (tzv. ‘etceteriniji’), modela i klasa davala je dodatnu dinamiku. Prolazak ispod brklje ispred vlaka (Hans Hermann), noćna vožnja bez svjetala (Tazio Nuvolari), auto koji ne skreće udesno (Juan Manuel Fangio)… neke su od legendi vezanih za ovu fascinantnu, jedinstvenu utrku..

Uspomenu na njih danas održavaju sumanute jurnjave u uvjetima svakodnevnog prometa poput Gumballa, no zapravo je povijest autoutrka počela međugradskim nadmetanjima potkraj 19. stoljeća, a vrhunac doživjela u Italiji od 1927. do 1957.

Utrka je uistinu postala nacionalni ponos: od 23 izdanja u njih 21 pobjede su ostvarili talijanski vozači u talijanskim automobilima, premda je nastupala svjetska elita. Jedini strani pobjednici bili su Rudolf Caracciola i Stirling Moss, oba vozeći za Mercedes-Benz.

Alfa Romeo je s čak 11 pobjeda najuspješnija u povijesti velike utrke. Clemente Biondetti je pak s četiri ostvarene pobjede bio najuspješniji vozač, jedini s više od dva trijumfa. Istaknimo jednu popularnu pobjedu: Alberto Ascari u Lanciji 1954. je prekinuo šestogodišnju vladavinu vozača sjajnih Ferrarijevih automobila.

Nažalost, tijekom godina utrka je odnijela čak 56 života gledatelja i natjecatelja, a ukinuta je nakon 11 žrtava u nesreći koju je 12. svibnja 1957. izazvao španjolski vozač Alfonso de Portago. Uz njega poginuo je suvozač Edmund Nelson i devet osoba iz mjesta Guidizollo, među njima petero djece. Bio je to okidač za zatvaranje te, već duže smatrano, preopasne utrke.

Nakon gašenja utrke do 1961. je pod imenom Mille Miglia vožen reli, a od 1977. slavnom rutom voze oldtimeri. To se natjecanje pretvorilo u ultraskupu zabavu za celebrityje, udaljenu od nekadašnjeg duha.

Svi pobjednici Mille Miglia:

1927. Ferdinando Minoia – Giuseppe Morandi … OM 665 S

1928. Giuseppe Campari – Giulio Ramponi … Alfa Romeo 6C 1500 Super Sport Spider Zagato

1929. Giuseppe Campari – Giulio Ramponi … Alfa Romeo 6C 1750 Super Sport Spider Zagato

1930. Tazio Nuvolari – Battista Guidotti … Alfa Romeo 6C 1750 Gran Sport Spider Zagato

1931. Rudolf Caracciola – Wilhelm Sebastian … Mercedes-Benz SSK

1932. Baconin Borzacchini – Amedeo Bignami … Alfa Romeo 8C 2300 Spider Touring

1933. Tazio Nuvolari – Decimo Compagnoni … Alfa Romeo 8C 2300 Spider Zagato

1934. Achille Varzi – Amedeo Bignami … Alfa Romeo 8C 2600 Monza Spider Brianza

1935. Carlo Maria Pintacuda – Alessandro … Della Stufa Alfa Romeo Tipo B

1936. Antonio Brivio – Carlo Ongaro … Alfa Romeo 8C 2900 A

1937. Carlo Maria Pintacuda – Paride Mambelli … Alfa Romeo 8C 2900 A

1938. Clemente Biondetti – Aldo Stefani … Alfa Romeo 8C 2900 B Spider MM Touring

1947. Clemente Biondetti – Emilio Romano … Alfa Romeo 8C 2900 B Berlinetta Touring

1948. Clemente Biondetti – Giuseppe Navone Ferrari … 166 S Coupé Allemano

1949. Clemente Biondetti – Ettore Salani … Ferrari 166 MM Barchetta Touring

1950. Giannino Marzotto – Marco Crosara … Ferrari 195 S Berlinetta Touring

1951. Luigi Villoresi – Pasquale Cassani … Ferrari 340 America Berlinetta Vignale

1952. Giovanni Bracco – Alfonso Rolfo … Ferrari 250 S Berlinetta Vignale

1953. Giannino Marzotto – Marco Crosara … Ferrari 340 MM Spider Vignale

1954. Alberto Ascari … Lancia D24 Spider

1955. Stirling Moss – Denis Jenkinson … Mercedes-Benz 300 SLR

1956. Eugenio Castellotti … Ferrari 290 MM Spider Scaglietti

1957. Piero Taruffi … Ferrari 315 S


Komentari

loading...