Rekordnom aerodinamikom svoga doba (0,29), limuzinom u prvom planu, uspješnim karavanom Variant i Golfovom koncepcijom (motor poprečno), s benzincima od 73 do 174 KS i dizelašima od 68 do 80 KS, prednjim i 4×4 pogonom (Syncro), postao ‘zakon’ srednje klase
Iz današnje perspektive, u kojoj Passat doživljavamo kao enciklopedijsku natuknicu za poslovnu limuzinu, gotovo da je teško i povjerovati da nekada nije bilo tako. Passat je uspjeh počeo graditi prvom generacijom iz 1973, u fastback i karavanskoj verziji. Evolucija tog koncepta stigla je 1981., a uz fastback i karavan, ponuđena je i limuzina, ali se nije zvala  modeli, zvala Passat nego Santana. Te su dvije generacije koristile koncepciju s uzdužno ugrađenim motorom, iz Audija 80. Pod vodstvom Carla Hahna Volkswagen je 1980-ih dobio jasnu strategiju pretvaranja u polu-premium brend, a B3 je bio najveći korak u tom pravcu. Usto, napokon je tehnološki i dizajnom jasno razdvojen od Audija te je dobio racionalniju izvedbu Golfa, s motorom ugrađenim poprijeku. Tim se modelom, kao i nasljednikom B4 iz 1993. (riječ je bila u osnovi o temeljitom redizajnu) nakratko okrenuo od Audija 80, da bi se 1996. vratio Audijevoj koncepciji s motorom uzdužno sprijeda i gabaritima između A4 i A6. Tu je koncepciju Passat B5, odnosno redizajnirani B5.5 iz 2001., zadržao do 2005., kad se B6 ponovno okreće poprečno ugrađenom motoru, na zajedničkoj modularnoj platformi MQB.No, vratimo se trećem Passatu (B3), koji je 200 kg veće mase od B2, dimenzijama 4575 x 1705 x 1430-1500 mm doimao se skladnije i kompaktnije.Aerodinamična karoserija izvedena iz konceptnog modela VW Auto  2000 imala je senzacionalan koeficijent otpora zraka od 0,29. Za to je bila zaslužna i hauba spuštena preko prednje maske. Hladnjak zraka nastrujavao de iz podnožja branika, a motor je usisavao zrak kroz šuplji logo na maski. Zanimljivo rješenje, premda su mnogi prigovarali da je Passat time izgubio Aerodinamici su doprinijeli zalijepljena šoferšajba i stražnje staklo – bio je to prvi Volkswagen te koncepcij!.  Međuosni je razmak s prednjim pogonom bio 2625, a na 4×4 Syncro modelu 2630 mm. Limuzinska verzija izvrsnom aerodinamikom zaslužna za uvjerljive performanse iz razmjerno povoljnu potrošnju, što je uz Volkswagenovu solidnost i statusni komfor zaslužno da se Passat etablirao kao glavni i ‘mjerilo’ D-segmentaU osnovnoj 8-ventilskoj benzinskoj verziji 1.6, obujma 1595 ccm sa 72 KS nudio se s rasplinjačem i Single point ubrizgavanjem te je u limuzinskoj verziji mogao potegnuti 169 km/h i do stotke ubrzavao za 16,3 s. Serijski je imao četiri stupnja, a u opciji pet. Sljedeća stepenica bio je opcija 1.8, uz kojeg su serijski bili i stražnji diskovi (1.6 ih je imao samo sprijeda). S 1781 ccm, koja je istog provrta cilindara kao 1.6 (81,0 mm), a hoda povećanog sa 77,4 na 86,4 mm, u 8-ventilskoj se verziji nudio sa 75, 90, 107 i 112 KS. Svi su bili s ubrizgavanjem goriva, a najnapredniji sustav Single-point – Monomotronic ugrađivao se od 1989. Uz serijski 5-stupanjski šaltung, kod tih se verzija mogao doplatiti 4-stupanjski automatski mjenjač. Najsnažniji  1.8 bio je 16-ventilac DOHC sa 136 KS, koji je pokretao i Golf GTI (‘dvojku’) te je omogućava ubrzanje do 100 km/h za 10,4 s i lijepu najveću brzinu od 206 km/h. Sljedeći u ponudi bio je 2.0 s 1984 ccm i 116 KS te 2.0 16V sa 136 KS. Zanimljiva je bila verzija G60 sa spiralnim punjačem, koji je snagu motora 1.8 nabio na 160 KS. Taj se motor serijski priključivao na pogon 4×4. Na vrhu benzinske ponude bio je VR6, uskokutni 6-cilindraš, obujma 2792 ccm i snage 174 KS. Ta je verzija do stotke ubrzavala za 8,0 s i imala špicu od 225 km/h.Pregledna i funkcionalna unutrašnjost, s preciznim ‘šaltungom’ i izvrsnom ergonomijom, uz komforna i ugodno profilirana sjedala osiguravali su ugodnu vožnju na dalekim relacijama. Sve verzije osim baznih imali su serijski 5-stupanjski mjenjač, a uz benzinca 1.8 mogao se doplatiti dobar 4-stupanjski automatskiNo, svaka čast benzincima, u prvom su planu bili dizelaši, B3 je startao uvjerljivim 1.6 TD s intercoolerom, 1588 ccm i 80 KS. Potpisnik ovih redaka ga je 1992. vozio od Zagreba do Frankfurta. S ubrzanjem do stotke za 13,9 s i najvećom brzinom od 177 km/h, bio je za tadašnje pojmove ‘car’ autoceste, lakoćom je održavao putnu brzinu od 140 do 160 km/h, čvrst, masivan, precizan… Nije čudo što je ubrzo Passat postao ‘zakon’. Godinu nakon prezentacije stižu 1.9 D s 1896 ccm i 68 KS i 1.9 TD ds 1896 ccm i 75 KS.Premda je novost bila limuzinska verzija, kojom se Passat proslavio, gotovo pola primjeraka bilo je karavanske verzije Variant. Na tržištu je izdržao pet, a sa serijom B4 (u osnovi redizajniranim B3), ovaj je koncept vijek rastegao na osam i pol godina. 

Autor