4. ožujka 1929. rođen ‘gospodin Saab’, reli legenda Erik Carlsson

Erik Carlsson (1929. – 2015.) je među ljubiteljima automobilizma poznat pod čak dva nadimka. Oba se vežu uza njega već više od 50 godina i oba su vrlo indikativna…

Nadimak ‘Mr. Saab’ dobio je zahvaljujući činjenici da je tijekom čitave karijere vozio isključivo aute iz Trollhättena (zapravo, jednom se okušao i u Volkswagenovoj ‘Bubi’, ali ona nimalo nije odgovarala njegovom stilu vožnje).

Nadimak ‘na krovu’ (engleski ‘on the roof’, švedski ‘Carlsson på taket’) dobio je zbog agresivnog stila vožnje, koji ga je u nemalom broju navrata znao dovesti u dotični položaj.

Ipak, razumije se da prevrtanja na krov, ma koliko atraktivna bila, nikome neće osigurati status legende – Carlsson, a legenda on posve sigurno jest, je takav status stekao pobjedama na najznamenitijim svjetskim relijima.

Među tim se pobjedama posebice ističu one u Monte Carlu 1962. i 1963, te trostruka pobjeda na britanskom RAC reliju. ‘Kada smo pobijedili 1960.’, prisjeća se Carlsson, ‘organizatori su nam rekli da ćemo, ako sljedeće godine ponovo pobijedimo, smjeti zadržati pobjednički prijelazni pehar.

Nakon što smo ponovo pobijedili rekli su mi da po pravilima pehar može prijeći u trajno vlasništvo samo ako netko pobijedi triput zaredom. Kada smo i to učinili, zaključili su da to mora ostati prijelazni pehar, pa su mi ga iznova odbili dati.

Opet su me izigrali.’ Carlsson ovakve anegdote priča bez imalo gorčine. Pogotovo je jasno da gorčinu ne osjeća spram Britanaca – desetljećima je bio oženjen s pokojnom Pat Moss, jednom od najboljih reli vozačica svih vremena, ujedno i sestrom Sir Stirlinga Mossa, četverostrukog viceprvaka svijeta u formuli 1 i po mnogima najboljeg vozača koji nikada nije osvojio taj naslov. Erik i Stirling su zacijelo najbrži šogori na svijetu!

Carlsson je desetljećima bio najpoznatiji svjetski Saabov ambasador, a dugo je bio zadužen i za nadgledanje većine reli i trkaćih projekata ove švedske tvrtke. Zanimljivo je da je propagiranje Saabovih automobila Carlsson iznimno ozbiljno shvaćao još za trkaćih dana: ‘Suvozač i ja smo se uvijek nastojali tijekom relija nekoliko puta svježe obrijati i promijeniti odjeću.

Morali smo izgledati odmorno u autu, to je bio dio igre. Dok su se ostali žalili na težinu utrke, mi bismo rekli da je šteta što nije bila duža i teža. Govorili smo to uvjerljivo i s osmijehom na licu, bez obzira kako smo se stvarno osjećali.

Takvo ponašanje je izluđivalo mnoge.’ I dakako, osim psihološke prednosti nad protivnicima, davalo je i sjajnu sliku o Saabu 96, automobilu s kojim ste mogli bez problema odvesti nekoliko stotina ili čak tisuća kilometara, pobijediti i iz njega izaći nasmijani, odmorni i svježi kao ruža.

U stvarnosti, nedostatak snage dvotaktnog motora spram konkurencije značio da ga se moralo stalno, pa i u zavojima, držati na visokim okretajima: zato je upravo Carlsson razvio tehniku istovremenog držanja papučica kočnice i gasa jednom nogom, karakterističnu za skandinavske rally vozače.

No ta je zahtjevnost vožnje bez opuštanja zacijelo bila i glavnim razlogom tih prevrtanja na krov. Srećom je automobil bio toliko čvrst i lagan da bi ga nerijetko samo vratili na kotače i nastavili rally. Dakako,

Carlsson i danas obožava automobil koji ga je proslavio. Upitan u jednoj anketi za mišljenje o najboljem ikada proizvedenom automobilu, Erik Carlsson je kao iz topa ispalio: ‘Saab 96’. Zatim su ga priupitali što je bila najbolja strana dotičnog modela, a on je odgovorio: ‘Pa… Imao je vrlo čvrst krov…’


Komentari

loading...