45 godina: Volkswagen Passat B1 (1973. – 1981.), milijunski uspjeh na krilima Audija 80

Prvi uspješan Volkswagen novoga doba naslijedio je zlosretni K70, stigavši godinu prije Golfa, s motorom uzdužno ukoso i prednjim pogonom ‘Europskog auta 1972. godine’
Kruta stražnja osovina kod prednje vuče nije greh – pisalo je 1972. za Audi 80 u slovenskom Avto magazinu, koji je u naše kioske stizao na srpskom, a ‘gutala’ ga je većina oktanskih fanova. Ljubljansko-beogradska redakcija kriva je za naglašenu srpsku terminologiju u hrvatskoj auto branši. Tada, i još dugo, govorilo se ‘obrtaji’, ‘obrtomjer’, ‘doboš kočnice’, ‘kriva momenta’, ‘krivina’, ‘zaptivanje’…, umjesto okretaji, okretomjer, bubanj kočnice, krivulja momenta, zavoj, brtvljenje, a ‘smeša‘ se ipak ‘prevodila‘ u ‘smješa’, umjesto smjesa. Volkswagen Passat, predstavljen prije 45 godina, na autosalonu u Ženevi vjerna je izvedenica Audija 80 iz 1972., koji je osvojio titulu ‘Europskog auta 1972. godine’.Razlika je u koncepciji karoserije ‘fastback’ umjesto ‘sedan’. Premda se, nakon izvrsnog starta Audija 80, nije bilo lako pozicionirati na tržištu, Passat je školski primjer za uspjeh. Dakle, kopija je bila bolja od originala. Većina kupaca prvog modela birala je funkcionalnu kombi-limuzinsku verziju s petorim vratima. Passat je vrlo dobro ležao u zavojima, a straga je imao jednostavan i jeftin kruti most s uzdužnim vodilicama. Zastava 101 tada je straga ležala na neovisnom ovjesu, doduše jednostavnom oscilacijskom, koji usprkos vrlinama (neovisnost ugibanja kotača, manje neogibljene mase) zbog kolebanja bočnog nagiba kotača nije nužno bio i bolji.S bogatijom opremom imao je pravokutna svjetla. Proizvodio se kao ‘fastback’ s petora i troja vrata (na slici) te karavan, tako da nije bilo izravnog preklapanja s Audijem 80. Dizajnirao ga je Giorgetto GiugiaroA kruti je most povećavao prtljažnik i bio idealan za karavansku inačicu, koja će proslaviti njegovu VW verziju. Volkswagen Passat, predstavljen krajem srpnja 1973., bio je prvi uspješan plod kupnje Audija (Auto Uniona) od Daimler-Benza 1964., s ciljem preuzimanja tehnologija prednjeg pogona i motora s hlađenjem tekućinom. Prvi Volkswagen s prednjim pogonom, K70 iz 1970., bio je samo NSU K70 s VW značkom, aerodinamikom trokrilnog ormara i lošim benzincima 1.6/1.8 s tekućinskim hlađenjem, izvedenih iz dobrih 1.0/1.2 iz Prinza sa zračnim. Nije se proslavio performansama, a pogotovo potrošnjom od 12,5 do 13,5 l, pa bi ga u Wolfsburgu najradije izbrisali iz svoje povijesti. Passat je ime navodno dobio, premda je službeno demantirano, po vjetru koji iz suptropskih područja puše prema ekvatoru. U doba jedrenjaka bili su značajni za plovidbu prema Americi, a naziv im je od španjolskog ‘pasar’ – proći. Imao je ‘leteći start‘, jer je bio hatchback izvedenica izvrsnog modela iz Ingolstadta, čiji su koncept lake gradnje (Leichbau), za ono doba solidna aerodinamika (0,38) i prednji pogon bili temelji uspjeha. Unutrašnjost, za današnje pojmove spartanski, tada je bila razmjerno bogata, pregledna i funkcionalna, imao je servouređaj kočnica, ali ne volana, precizni ručni mjenjač imao je četiri stupnjaPogonski sklop, s motorom uzdužno iznad i ispred sklopa mjenjač/diferencijal, ali ukošen u desno, kako bi se smanjila visina haube izvorno je iz 2-taktnog DKW-a F102 iz 1963., iz kojeg je 1966. nastao Audi 60, s Mercedes-Benzovim 4-taktnim motorom. Prva je serija imala klasičan poklopac prtljažnika, a 1975. je uvedena upotrebljivija s petim vratima. Uspjeh je bio furiozan te je 22. prosinca 1976. proizveden milijunti primjerak. U kolovozu 1977. stigao je redizajn, s elegantnijom maskom i boljom antikorozivnom zaštitom. U ožujku 1978. ponuda je proširena na dizelski 1.5D s 50 KS, uveden krajem 1976. u Golfu. Taj, prvi uspješan mali dizelaš uopće, izveden iz benzinca obujma 1471 ccm, iz kojeg su kasnije nastali svi Volkswagenovi 4-cilindarski dizelaši (1.6, 1.7, 1.9 i 2.0), bio je umalo predmetom skandala. Pričalo se da su pretvorbu u dizelaša napravili Mercedesovi stručnjaci, u ‘fušu’, te da je sve završilo nagodbom, bez javnosti. U listopadu je stigao Passat GLI s benzincem od 1588 ccm i 110 KS, s mehaničkim ubrizgavanjem Bosch K-Jetronic, koji je dvije godine prije ugrađen u prvi Golf GTI.  Bio je dugačak 418, širok 160 i visok 137, uz međuosni razmak od 247 centimetara, što su tada bile proporcije srednje klase.  Sprijeda uzdužno ukoso ugrađen je motor serije EA827, s bregastim vratilom u glavi, s 1297 ccm i 55 KS (60 KS izvan Njemačke te 1471 ccm 75 i 85 KS. Iz njega je uveden dizelaš 1.5 D s 50 KS, potom  1.6 D s 54 KSMasa od 880 kg bila je stotinjak kilograma niža od tadašnjeg prosjeka. Zbog toga, i zahvaljujući dobroj aerodinamici, već je osnovni Passat 1.3 sa 60 KS pružao, za tadašnje doba, solidan temperament. Do stotke je ubrzavao za 17 s i hvatao 148 km/h. Prosječno je trošio 8,5 litara, a uz kompresiju 8,2 mogao je koristiti jeftiniji normalni benzin. U SFRJ je Regular imao 86 oktana, pa je trebalo ulijevati Super. Sa 75 KS ubrzavao je za 13,5 s i postizao 160 km/h, a s 85 KS – 12 s i 168 km/h (ta se verzija prepoznavala po udvojenim farovima. Sa 110 KS stotku je hvatao u 10,5 s i postizao 185 km/h. Iznenađujuće dobro vukao je i dizelaš sa samo 50 KS. Dvadeset sekundi do stotke i 141 km/h u praksi nije bilo loše, a potrošnja od 7,5 litara bila je tada uzorna. Od 75 KS mogao se doplatiti automatski mjenjač s tri stupnja. Passat je tada bio teška šminka. U Njemačkoj je stajao 8500 DM, a kod nas kao dva Stojadina. Uklanjanje grešaka uočenih na ‘rođaku’ iz Ingolstadta osiguralo je Passatu prve generacije (serija B1) najveću pouzdanost u klasi. Uspjeh potvrđuje činjenica da se Passat prve generacije u Njemačkoj proizvodio sve do 1981., a u Brazilu čak do 1988., a ukupno je proizvedeno 2,5 milijuna primjeraka.Karavanska inačica Variant, obujma prtljažnika od 450 do 1350 litara bitno je povećala funkcionalnost cijele game, a ta je verzija posebno bila popularna s dizelskim motorom, uvedenim 1978.Uspješno je redizajniran 1978., kad dobiva dizelsku verziju. Passat druge generacije B2 (1981. – 1988.) zadržao je koncepciju Audija 80, s motorom uzdužno sprijeda. Velika popularnost karavana Variant prelila se i na sljedeće serije, koje su ‘pomele’ dotad neprikosnovene Opelove Caravane. Ta je generacija doživjela najveću ekspanziju te se osim u Njemačkoj proizvodila u Španjolskoj, Kini, Brazilu, Meksiku, i Južnoj Africi, te šesta, u Kini, Indiji, Meksiku, Ukrajini i Angoli. Sljedeći B3 (1988. – 1993.) i B4 (1993. – 1996.), koji je praktički bio redizajnirani prethodnik prelaze na Golfovi koncepciju s poprečno postavljenim motorom. Zanimljivo, serija B5 (1996. – 2001.) i redizajniranja B5.5 (2001. – 2006.) vraćaju se na koncepciju Audija, sada već serije A4 i A6, a serija B6 (2005. – 2010.) i B7 (2010. – 2015.) ponovno prelaze na Golfovu koncepciju s poprečno ugrađenim motorom. Tako je koncipiran i aktualni Passat B8, predstavljen 2015. Svih osam generacija aduta srednje klase iz Wolfsburga dosad je imalo ‘nakladu’ od 20 milijuna, od čega 40 posto karavana Variant.

Autor

Preporučeni sadržaj

Provjeri cijenu police auto osiguranja na današnji dan!

OsigurajMe-logo