A/C (Air Conditioning): klimatizacijski uređaj automobila, njem. Klimaanlage

AC ili A/C kratica je od Air Conditioning (engl. kondicioniranje zraka) i oznaka klimatizacijskog uređaja automobila, koji podešava temperaturu i vlažnost zraka u prostoru za putnike.

U žargonu se naziva jednostavno ‘klima’, a njemački je izraz Klimaanlage. Prvi automobil s klimatizacijskim uređajem bio je Packard 180 Touring Sedan iz 1939. Postoje ručni i automatski klimatizacijski uređaj.

Kod ručnog se posebno podešava intenzitet ohlađivanja (mijenjanjem tlaka komprimiranja), brzina strujanja zraka, radom ventilatora i usmjerenost puhanja u kabini. Kod automatskog klima uređaja, koji se označava AAC (Automatic Air Conditioning) ti se parametri podešavaju automatski.

Rad klimatizacijskog uređaja zasniva se na sposobnosti rashladnog fluida da prima ili otpušta znatne količine topline kad mijenja agregatno stanje, iz tekućeg u plinovito i obratno.

Osnovni je princip da se mediju koji je na temperaturi unutrašnjosti automobila komprimiranjem, dakle stlačivanjem i povisivanjem tlaka povisuje temperatura. I kad bi potom tlak smanjili na početno stanje i temperatura bi se vratila na početno stanje.

Primjerice, ako je unutrašnji zrak na 35 Celzijevih stupnjeva, kad ga stlačimo temperatura bi porasla na 100 Celzijevih stupnjeva. Pritom tržimo energiju motora za pogon kompresora. Kad bi se potom tlak vratio na početnu vrijednost, temperatura b se vratila na 35 Celzijevih stupnjeva.

Ako medij u klimatizacijskom uređaju izvedemo izvan automobila, vanjski zrak, čak i na suncu ohladit će taj medij sa 100 na, primjerice 90 Celzijevih stupnjeva. Intenzitet hlađenja povisuje se povećanjem plohe za izmjenu topline, u posebnom hladnjaku, odnosno kondenzatoru, jer se pritom, pri višim tlakovima i temperaturama može mijenjati i agregatno stanje.

I kad se potom u drugom dijelu tlak medija smanji na početnu vrijednost, u uređaju koji se zove isparivač, temperatura (koja bi da nije bilo međuhlađenja komprimiranog zagrijanog medija sa 100 pala na 35 Celzijevih stupnjeva) s 90 se smanji na 25 Celzijevih stupnjeva.

Dakle, u unutrašnjost se upuhuje zrak, preko izmjenjivača topline, temperature 10 Celzijevih stupnjeva niža.

• osnovni sklop je kompresor, koji se pokreće remenskim prijenosom i elektromagnetskom spojkom, preko radilice motora. Kompresor komprimira plinoviti rashladni medij, pri čemu mu se povisuju tlak i temperatura.
• do 1994. koristio se rashladni medij freon R12 na bazi fluoro-kloro-ugljika (CFC). Zbog njegovog lošeg utjecaja na ozonski omotač, zamijenjen je ekološki prihvatljivijim medijem R134a, na osnovi hidro-fluoro-ugljika (HFC).
• plinoviti rashladni medij usmjerava se u hladnjak, gdje se kondenzira (prelazi iz plinovitog u tekuće stanje), te otpušta toplinu u okolinu, uz pomoć ventilatora.
• nakon izlaska iz hladnjaka kondenzirani rashladni fluid prolazi kroz filtar, gdje se zadržavaju nečistoće i vlaga.
• pročišćeni rashladni fluid, pod visokim tlakom, dolazi do ekspanzijskog ventila, gdje mu se tlak i temperatura drastično smanjuju, a temperatura postaje nižom od temperature u kabini.
• slijedi radni takt, odnosno proces hlađenja kabine: fluid prolazi kroz isparivač, gdje prelazi iz tekućeg u plinovito stanje i istodobno preuzima toplinu iz kabine. To se događa izmjenom topline između stijenki isparivača i okolnog zraka.
• zrak rashlađen na stijenkama isparivača upuhuje se u kabinu električnim ventilatorom, te tako snižava temperaturu zraka u kabini vozila.
• vlaga iz zraka, koja se kondenzira na stijenkama isparivača, odvodi se specijalnim drenažnim cijevima.
• rashladni uređaj postaje klimatizacijski tek kad se opremi posebnim grijačem. Najčešće se koristi izmjenjivač topline, koji koristi toplinu motora. Tako se u svim klimatskim uvjetima može postići optimalna temperatura i vlažnost. zraka u kabini
• klimatizacijski uređaji troše energiju motora, prvenstveno za pokretanje kompresora. Tako se korisna snaga motora smanjuje za nekoliko postotaka, a potrošnja goriva raste od pola litre do litre na 100 km.


Komentari