U svijetu se godišnje proda 70 milijuna automobila te će se kroz izravnu ili izravniju online prodaju godišnje štedjeti stotine milijardi eura, koje će se preliti u razvoj i geostrateške interese. To je teoretičarima zavjere dodatni dokaz da je korona-kriza programirana i potaknuta iz centara moći…
Korona, u autoindustriji donosi revolucionarnu i korisnu pozitivnu promjenu, mnogi, koji to ne vole isticati, doživljavaju je kao “dar s neba”. Neki će, modelom teorija zavjere zagovarati kako je ovo još jedan, ključni dokaz kako je korona kriza planirana i programirana, kako bi se “krupni kapital”, veliki geostrateški igrači oslobodili velikog tereta, u kojeg troše četvrtinu, a u nekim slučajevima i trećinu cjelokupnog aktivnog kapitala.
Dakle, kad je budućnost prodaje automobila, od velikih automobilskih salona, do lokalnih prodavaonica automobila u pitanju, sve će se svoditi na tri bitna čimbenika: internet, internet, internet! Slučajno ili ne, Toyota je 2020. pretekla Volkswagen i nakon četiri godine ponovo postala automobilski proizvođač s najvećom prodajom dakle i proizvodnjom. Svjetski broj 1!
Pravilo japanske tvrtke je da proizvodnja za skladište ne smije biti veća od jedan posto ukupne proizvodnja, dakle sve što se proizvedene, u 99% posto se i proda. Japanski koncern je u 2020. proizveo 9,5 milijuna automobila, samo 11,3 posto manje nego tijekom bogate 2019. Toliko automobila, otprilike, je i proizveo. S obzirom na poslovnu i tržišnu kataklizmu izazvanu pandemijom Covid-19, to je razmjeran, veliki poslovni uspjeh.
“Tajna” Toyotine poslovne i tržišne prodornosti je u dugoročnoj, već tradicionalnoj usmjerenosti na kvalitetu i pouzdanost automobila te povoljnom “value or money”, odnosno vrijednošću za uložen novac. U kriznim vremenima neizvjesne budućnosti kupcima to postaje najvažnije. Za japansku mega-tvrtku sretna je okolnost što su prvi, već 1997. modelom Toyota Prius, intenzivno krenuli u program hibridnih vozila (kombinaciju benzinskih i električnih).
Program kojeg vizionarski i pionirski guraju više od dva desetljeća, kroz četiri generacije počeo je davati rezultate. Japanci su očito prvi optimalno posložili sve adute za korona-krizu i vremena poslije nje. Ništa više neće biti isto, kad su prezentacije i prodaja automobila, u pitanju, s velikim utjecajem na proizvodnju.
Veliki automobilski saloni, od ženevskog, koji je nosio aureolu “Automobilskog Wimbledona”, frankfurtskog i pariškog, do detroitskog, losangeleškog i tokijskog, doživljavaju sudbinu dinosaura. Shvatilo se da je to samo preskupi, neisplativi glamur i šušur, financijski jaram oko vrata autoindustrije, koji u novom svijetu nema velikog utjecaja.
Nestale su i papreno skupe prezentacije novih modela automobila, gdje su golemi poslovni interes izgubile svjetske mondenske i turističke destinacije. Samo u Barceloni i okolnim turističkim resortima bilo je dvadesetak velikih premijera novih modela automobila godišnje, i niz manjih. Za svaku je prezentaciju stizalo po stotine novinara i ostalog personala, djelatnike proizvođača, uslužnih djelatnika, celebrityja, zabavljača…
Milijarde su se trošile na to, a sada se shvatilo da se isto, čak bolje i vjerodostojnije, može napraviti bez toga. Putem internetskih platformi sve se bitne informacije i video uraci odmah mogu proslijediti milijunima korisnika, a ne najprije prezentirati ih novinarima, pa čekati transmisiju s njihovih uradaka i medija, na kupce i ostale zainteresirane.
Većina ih je to objeručke prihvatila, često s obrazloženjem “kako se toga prije nismo sjetili”. Veliki, glamurozni automobilski saloni, spektakularne prezentacije u živo… nestat će kao da nikada nisu ni postojale. Sljedeće na udaru su zastupničke mreže, na više razina i tu će nestati mnogi, danas, visokoplaćeni, a u novim okolnostima nepotrebni poslovi. Znate ono: XY matična tvrtka, pa XY Europe, pa XY Hrvatska, pa tek lokalni dileri. Uh… Sve treba “nahraniti”, a cijena stoga ide u nebo.
Danas se automobil niže klase (B-segmenta) ne možete kupiti za manje od 100.000 kuna izuzetak je Dacia Sandero), a prije 20 godina po toj cijeni, i jeftinijih bilo je i iz kompaktne klase (C-segmenta). Opel Astra na akciji je bila dostupna za 95.000 kuna, a Ford Focus se u jednom trenutku mogao dobiti za samo 86.000 kuna.
Taj prenapuhani financijsku sustav morao je puknuti, a prvi će stradati oni koji su posljednji u “hranidbenom lancu” automobilske industrije, objektivno najmanje krivi za neodrživo stanje u sustavu proizvodnje i prodaje automobila – lokalni saloni automobila, na čije su uređenje mnogi poduzetnici utukli milijune kuna. A personal, režije…, sve to treba platiti i na kraju fakturirati kupcima automobila.
Sve to, dakle, postaje besmisleno i neisplativo, kad kupcima bolju informacijsku priču mogu ponuditi internetske prezentacije i platforme. Zašto, po prosječnom automobilu bespotrebno potrošiti pet tisuća eura, koje se potom ulijevaju u konačnu cijenu, kad se, za najviše pet posto tog iznosa, za pripremu kvalitetnog internetskog sadržaja, kupcima mogu ponuditi cjelovite informacije?
Taj se novac, puno pametnije i isplativije može uložiti u hi-tech razvoj mogu reinvestirati u podizanje kvalitete, složeniju i bogatiju opremu, izdašnije garancijske pakete. Pojednostavit će se i postprodajne, servisne aktivnosti, po sustavu “all inclusive”, dakle, cijene automobila neće se snižavati, samo će se kupcima pojednostavniti i pojeftiniti održavanje.
Korona, u autoindustriji donosi revolucionarnu i korisnu pozitivnu promjenu, mnogi, koji to ne vole isticati, doživljavaju je kao “dar s neba”.
Neki će, modelom teorija zavjere zagovarati kako je ovo još jedan, ključni dokaz kako je korona kriza planirana i programirana, kako bi se “krupni kapital”, veliki geostrateški igrači oslobodili velikog tereta, u kojeg troše četvrtinu, a u nekim slučajevima i trećinu cjelokupnog aktivnog kapitala. Dakle, kad je budućnost prodaje automobila, od velikih automobilskih salona, do lokalnih prodavaonica automobila u pitanju, sve će se svoditi na tri bitna čimbenika: internet, internet, internet!
U tome je Toyota, ponovno, vizionarski napravila iskorak i kapitalizirala svoje dugoročne i strateške odluke. Google je olakšao pretragu po automobilskim brendovima, a nedavno izvješće, na temelju istraživanja u 158. zemalja pokazuje da je u 2020. došlo je do dramatičnih promjena.
Google je objavio analizu tražilice, za automobilske brendove za 158 zemalja. Toyota je bila najtraženija marka automobila u 2020. Zauzimala najviše mjesta u pretraživanjima u 55 zemalja (34,8 posto) Tim se vratila na prvo mjesto, na kojem je bila 2018. BMW je doživio težak internetski udarac, jer je 2019. bio prvi internetski izbor za automobilski brend u 118 zemalja (74,6 posto), što je u 2020. palo na 34 zemlje (21,5 posto).
Stoga ne treba dvojiti da će japanski brend kapitalizirati te strateške prednosti i u ovoj godini. Slično je i s Volkswagenom, dijelom i s Mercedes-Benzom, ali ne treba nimalo sumnjati da će se njemačka autoindustrija brzo trgnuti i preorijentirati. Oni koji su zakasnili, koji se čim prije ne preorijentiraju na nove platforme, platit će veliku cijenu – stagnirat će i propasti.
A dolazak (povratak) Toyote na prvo mjesto među proizvođačima automobila očito je bio strateški planiran, dakle i očekivan te bi japanskom koncernu, na krilima ugleda najviše kvalitete i pouzdanosti te najveće internetske potražnje u tri četvrtine zemalja svijeta, uz promišljenu strategiju polagane tranzicije na električne pogone moglo osigurati dugogodišnji vladavinu automobilskim tržištem.
Sve to potvrđuje da prodaja automobila u automobilskim salonima, kakvu još poznajemo, postaje prošlost, a tranzicija će kroz sljedećih pet do deset godina ići postupno. Već sada je barem trećina automobilskih dilera, s pripadajućim autosalonima i cijelom prodajnom infrastrukturom višak, balast u sustavu.
Nažalost, mnogi su opterećeni dugoročnim kreditima za preskupo i neracionalno uređenje, prevelikim prodajnim personalom, čije velike izravne i posredne troškove sve manje će proizvođači, a posredno kupci, moći i željeti plaćati. Oni će platiti najveći ceh.
Istraživanja koje je naručio Volvo otkrilo je da čak 80 posto kupaca automobila švedskog proizvođača mnoge stvari kupuje “online”. U tom će smjeru krenuti i sam Volvo. Šefovi tvrtke najavili su da će polako uvoditi internetsku prodaju svojih automobila. Također, više će početi ulagati u internetsko oglašavanje.
Pitanje je, naravno, što će se dogoditi s 2000 prodajnih salona, od kojih je više od tisuću u Europi. Sada slične najave stižu iz Daimlera (proizvođača Mercedes-Benza), BMW-a (BMW, Mini Rolls-Roce), Volkswagena (VW, Škoda, Audi, Seat, Bentley…)
Kineski Geely, koji je vlasnik švedskog brenda Volvo, utemeljio je novi brend Lynk (premium izvedenica Volva), prvi u povijesti autoindustrije koji je zamišljen da se isključivo prodaje putem internetskih platformi. Autosaloni, od vrha do dna – nula bodova. Naravno da će profitirati kupci i to će postati trend.
Zbog toga je korona-kriza dobrodošla, kao dobrodošla tektonska promjena koja će omogućiti resetiranje cjelokupnog sustava proizvodnje i prodaje automobila, uz goleme i višestruko korisne racionalizacije i uštede, koje će doprinijeti poboljšanju razvoja i konkurentnosti. Sve se poklopilo, ili je bilo izrežirano, s transformacijom toplinskih pogonskih sustava (benzinskih i dizelskih), u električne…
Potreba za sjedanjem u automobil, dizanjem haube, otvaranjem gepeka, probnom vožnjom, također postaje upitna i neisplativa. Već postoje računalni alati i programi koji omogućavaju potpun, 360-stupanjski uvid u unutrašnjost automobila, pitanju komora, ergonomije i osjećaja u automobilu, a posebice kvalitete izvedbe lako se i prilično vjerodostojno može simulirati pomoću internetskih alata, također, prilično vjerodostojno i probne vožnje.
Simulatori vožnje (letova) već su desetljećima zamjena za skupe, a i rizične letove u svrhu obuke pilota i upoznavanjem s novim standardima. Tako će i potencijalni kupci, putem aplikacija te slušalica i posebnih elektroničkih naočala moći pratiti i odraditi vjerodostojnu testnu vožnju, sa svim osjetilnim efektima, u svim vremenskim uvjetima, što u realnim okolnostima nije uvijek bilo lako izvedivo, a često niti moguće.
Ista će (vrhunska!) prezentacija biti odmah, online, dostupna milijunima potencijalnih kupaca, stoga se neće štedjeti na njenoj kvaliteti i izvedbi. To će kupcima istodobno olakšati usporedbe među modelima, komparativne analize, smanjiti utrošeno vrijeme i trud na pronalazak optimalnog modela automobila.
U konačnici bit će moguć i izravan uvid jer će dio (dugoročno četvrtina) automobilskih salona ostati, no sve će pratiti i mogućnost vraćanja automobila, u određenom roku, nakon kupnje, samo što će se uvjeti i rokovi, u usporedbi s vraćanjem naručene odjeće ili elektroničke opreme prilagoditi specifičnostima automobilske industrije.
Nažalost, mnogima u autoindustriji ne piše se dobro. Dio će se moći preorijentirati i uključiti u “novu realnost”, a dio će trebati tražiti poslove sreću u drugim djelatnostima i aktivnostima, primjerice organiziranju izravnog prijevoza među poslovnim subjektima, recikliranju otpada, proizvodnji ekološke hrane… Tim više što i klasično “šarafljenje” u servisnim organizacijama u sklopu autosalona postaje prošlost.
