Za masovni dolazak turista ekološkim automobilima, koji se očekuje već za nekoliko godina, trebat će bitno, u fazama, povećati kapacitet ultrabrzih i brzih punionica struje te pokrenuti projekt postavljanja punionica vodika uz hrvatske autoceste…
Foto: HEP
Koliko je važno osigurati dostupnost punjenja automobila energijom, odnosno potrebnim energentom, pokazao je kaos na cestama u Velikoj Britaniji, jer su, zbog problema s distribucijom, benzinske crpke ostale bez goriva. Stvaraju se goleme kolone, vozači automobila satima moraju čekati na ulijevanje goriva, kao u vremenima najvećih energetskih kriza, nastaju kaos i ekscesne situacije. Takav bi se scenarij, u dogledno vrijeme, mogao dogoditi s električnim vozilima na stanicama za punjenje diljem Europe, kad nastane disproporcija broja vozila koja se napajaju električnom energijom i dostupnim kapacitetima punjenja.
Za Hrvatsku je to posebno osjetljivo, jer će cestovni promet električnim vozilima uskoro biti važna sastavnica naše turističke ponude, kao primarno cestovne turističke destinacije. Važnost je neprocjenjiva, jer se turistička ponuda Hrvatske treba pozicionirati na višu vrijednosnu razinu, dakle da nam više nije prioritet broj dolazaka, odnosno kvantiteta, nego kvaliteta – veća platežna moć gostiju, koje trebamo privući kvalitetnijom uslugom, od autocesta premreženih brzim punionicama struje, do čistog okoliša, ekološke gastronomije. Bit će vrlo loše, ako na našim autocestama, za nekoliko godina, za vozače električnih vozila nastane britanski scenarij…
Broj električnih automobila na našim turističkim pravcima i autocestama je zanemariv (manji od 0,5 posto), ali će ubrzano rasti te je izgradnja mreže ultrabrzih i brzih punionica struje, uz hrvatske autoceste, važan prioritet za budućnost našeg turizma. Na turističkim pravcima raspolažemo s 30-ak punionica struje, na svakih 40-50 kilometara, na kojima su prosječno ugrađena po dva ultrabrza punjača struje (30 min) i nekoliko brzih (1 do 2 sata).
Snaga punjenje ultrabrzih punjača struje je 50 do 150 kW, a vrijeme punjenja litij-ionske baterije električnog automobila srednje klase, s 10 na 80 posto kapaciteta (potpunije ultrabrzo punjenje štetno je za trajnost i pouzdanost litij-ionske baterije), iznosi oko 30 minuta. Na brzim punjačima vrijeme punjenja je 1 do 3 sata, ovisno o veličini automobila i željenoj razini napunjenosti. Električni automobili nove generacije imaju realni doseg 300 do 400 kilometara, upola manji nego s klasičnim napajanjem. To znači da električni automobili trebaju dvostruko češće na punjenje energetskih spremnika od klasičnih.
U situaciji kad je udio električnih automobila među turističkim na hrvatskim autocestama manji od 1 posto, kapacitet naših punionica dostatan za jednu ili dvije turističke sezonu. No, broj električnih automobila na europskom tržištu, a time i u turističkim dolascima u Hrvatsku, rasti će eksponencijalno te su već u prvoj pravoj post-korona turističkoj sezoni, 2023., izgledni scenariji problema s punjenjem litij-ionskih baterija električnih vozila. To bi stvaralo situacije da turisti s električnim vozilima, kad im dođe vrijeme za punjenje, na informacijskom sučelju (automobilskom ekranu ili pametnom telefonu) dobiju informacije da će na dostupnim stanicama za ultrabrzo punjenje struje trebati čekati satima, kako bi došli na red za punjenje struje, na brzim i više. Bila bi to velika antipropaganda i šteta za hrvatski turizam, i Hrvatsku u cjelini.
Stoga je nužno je pokrenuti inicijative i akcije kako bi se počeo bitno povećavati kapacitet ultrabrzih i brzih punionica struje. Kako će se ekološki promet rješavati i napajanjem vodikom, odnosno električnim automobilima i gospodarskim vozilima tehnologije FCEV (Fuel Cell Electric Vehicle), koji u samom automobilu proizvode električnu struju iz vodika, iz visokostlačenih automobilskih spremnika, uskoro će početi dolaziti takvi ekološki automobil i na naše autoceste: Toyota Mirai, Honda Clarity, Hyundai Nexo… Vodikov pogon se intenzivno razvija i za gospodarska vozila i među zemljama koje prednjače u toj tehnologiji su Švicarska i Njemačka, a pridružuje se Francuska i Velika Britanija. U Njemačkoj već ima više od 70, a u Švicarskoj više od 50 punionica vodika te je promet vozila s FCEV pogonom, osobnih i gospodarskih, već realnost.
Stoga se trebamo pripremiti te u sljedećim godinama započeti s izgradnjom infrastrukture za punjenje automobila uz autoceste vodikom, jer će korisnici takvih vozila imati potrebu prometovanja našim autocestama. Ta vrsta prijevoza nikad neće imati velik udio, jer je to važna, ali segmentirana pogonska tehnologija za cestovna vozila, ali se do 2030. može očekivati 2 do 3 posto takvih vozila na cestama. Cestovni promet vozilima na vodikov pogon te naša pripremljenost za tu ekološku opciju od strateškog je interesa za hrvatski turizam, ugled hrvatske kao jedne od najvažnijih cestovni turističkih destinacija te privlačenje gospodarskog prometa. I važan čimbenik za povećanje vrijednosti hrvatske turističke ponude. Stoga će dugoročno na hrvatskim autocestama će trebati postaviti 50 punionica vodika.
Osobna vozila s pogonom preko vodikovih gorivnih ćelija (FCEV) koriste posebne mehanički otporne i toplinski izolirane spremnike s tlakom od 700 bara te kapacitetom punjenja od 5 do 6 kilograma po punjenju, a gospodarska vozila s tlakom od 350 bara i kapacitetom od 35 do 40 kilograma. Punionice vodika koriste tehnologiju velikih stacionarnih spremnika i manjih koji se dovode tegljačima, najčešće kombiniranih, a koristi se i tehnologija proizvodnja vodika u okviru punionica, elektrolizom vode i iz prirodnog plina. Važno je čim prije osmisliti projekt mreže punionica, s desetak punionica u prvoj fazi, kako bismo bili u stanju sljedeći godina omogućiti dolazak prvih vozila na vodikov pogon.
Premda će ta vozila imati višestruko manji udio od električni, sposobnost njihovog servisiranja ima neprocjenjiv utjecaj za hrvatski turizam i gospodarstvo. Punionice vodika preporučljivo je raditi u kombinaciji s dodatnim ultrabrzim i brzim punionicama struje, u okviru postojećih servisnih centara te odmorišta uz Hrvatske autoceste na kojima dosad nisu izrađene punionice goriva te razmotriti otvaranje potpuno novih servisnih centara za punjenje struje i vodika.
Autor: Željko Marušić
