Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, Josip Mataija, u razgovoru za Autoportal.hr komentirao značajke sigurnosti cestovnog prometa u 2020. i najavio pooštrenje mjera i aktivnosti, kako bi se minimizirali glavni uzroci stradavanja te što bolje pripremili za predstojeću turističku sezonu…
…
Jeste li zadovoljni stanjem sigurnosti na našim cestama?
Dok god imamo i jednog poginulog na cestama, ne možemo biti zadovoljni, naš je konačni cilj cestovni promet bez poginulih. Ali 237 poginulih u prošloj godini najmanje je dosad od samostalnosti Hrvatske. Koliko se stanje poboljšalo u proteklih 20 godina, pokazuje podatak da smo 2000. imali 655 poginulih na cestama…
Jesu li rezultati u godini obilježenoj koronom, ograničenjima kretanja, smanjenog turističkog prometa… trebali biti bolji?
Stvorila se slika kako je pad prometa i mobilnosti tijekom korona krize trebao rezultirati proporcionalnim smanjenjem broja nesreća, no to nije točno. Kad su ceste puste, a promet rijedak, vozači češće krše ograničenje brzine i ostale prometne propise te tada nastaju i najteže nesreće. A kad su velike gužve, ceste zakrčene, rizika tragičnih nesreća praktički nema. Usto ova je kriza izazvala dodatni stres građana i vozača, što nepovoljno utječe na sigurnost vožnja. Radili smo u otežanim okolnostima, naši su se djelatnici morali nositi s krizom i izlagati riziku zaraze, imali smo dodatne poslove i obveze. Zbog toga je ovaj je rezultat, s obzirom na sve okolnosti, najbolje što se moglo postići.
Ipak, nije ispunjen cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa da broj poginulih u 2020. bude upola manji nego 2010, dakle 213…
Već ovogodišnji očekivani rezultati mogli bi pokazati da je Hrvatska među zemljama s najvećom stopom pada stradalih na cestama i da su okolnosti bile normalne, vjerujem, ispunili bismo cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. U 2020. je, u usporedbi s 2019., smanjen broj prometnih nesreća s poginulima za 23,3 posto, s ozlijeđenim osobama za 20,6 posto, s materijalnom štetom za 15,2 posto. Broj poginulih manji je za 20,2 posto, teško ozlijeđenih za 8,9 posto i lakše ozlijeđenih za 25,6 posto. U 2020. bilo je osam posto manje prometa, a 20,2 posto manje poginulih na cestama, to dovoljno govori o našim postignućima.
Zašto policija nije učinkovitija u zaustavljanju i procesuiranju onih koji voze obijesno i pogibeljno ugrožavaju ostale?
To nam je stalni prioritet, ali treba znati da svaki takav slučaj dobije veliki medijski publicitet, pa se stvara slika da je problem u cijelom sustavu, premda mediji doprinose senzibiliziranju javnosti u važnosti odgovornog ponašanja u prometu. Nije dobro što se policija mora sama boriti s takvim situacijama, ali mislim da smo uspješni i da je svakim danom sve manje vozača koji teško krše prometne propise. Cilj nam je da ih, temeljem pooštrenih zakonskih mjera i pojačanog nadzora potpuno uklonimo. Loše je što mnogi mladi automobil doživljavaju kao sredstvo za dokazivanje i iživljavanje, a ne kao prijevozno sredstvo. Mnogo toga je u odgoju, sustavu obrazovanja, sredini. Policija dosljedno provodi zakon, sve naše akcije usmjerit ćemo u pojačan nadzor, kako bismo disciplinirali i procesuirali takve prekršitelje.
Često se spominju ‘četiri glavne ubojice u prometu’: prekoračenje brzine, konzumiranje alkohola, nekorištenje pojasa i korištenje mobitela. Kako ćete ih suzbiti?
To nam je glavni cilj i policija je neprestano usmjerena na njihovo suzbijanja. Ali ponavljam, problem je u odgovornom ponašanju svih sudionika u prometu. Kako razumjeti nekoga koji teško alkoholiziran sjedne za volan, ne veže se, vozi prebrzo i još usto koristi mobitel u vožnji? Policija čini sve da se te pojavnosti minimiziraju, provodimo i edukativne mjere, a pojačat ćemo i mjere izravnog i elektroničkog nadzora te najavljujemo pooštrenje represivnih mjera. Novim zakonskim mjerama i našim postupanjima takvi su vozači izloženim visokim kaznama, oduzimanju i poništenju vozačke dozvole… No, apeliram na sve, počevši od obitelji i odgojno-obrazovnog sustava, do medija i naravno vozača, da zajedno promijenimo obrazac ponašanja u prometu. Kad bi se svi ponašali odgovorno i po propisima, ne bi bilo stradalih na cestama!
Što će vam biti prioritet u djelovanju na cestama?
Akcije ćemo usmjeriti i na mlade vozače, recidiviste, vozače kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima, vozače koji upravljaju vozilima prije stjecanja prava, kao i na prometne prekršaje koji utječu na pasivnu sigurnost (nevezivanje sigurnosnim pojasom, nekorištenje zaštitne kacige). Intenzivirat ćemo i preventivne aktivnosti u cilju smanjenja stradavanja najranjivijih sudionika u prometu – djece, pješaka, mladih vozača, vozača bicikla, vozača mopeda i motocikala te vozača starije životne dobi. Cilj nam je da broj poginulih na cestama u ovoj godini bude manji od 200.
Hrvatska, kao primarno cestovna turistička destinacija mogla bi biti turistički hit u korona krizi i to nam je nacionalni prioritet. Kako se pripremite za sljedeću turističku sezonu?
To je i za policiju jedan od glavnih ovogodišnjih prioriteta, u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, HAC-om, HAK-om, Hrvatskim cestama i Fakultetom prometnih znanosti detaljno analiziramo glavne turističke pravce s očekivanim opterećenjima, kako bi se ostvarili uvjeti za povećanje sigurnosti i protočnosti cestovnog prometa, posebice u udarnim turističkim terminima. Pojačat ćemo mjere nadzora, kontrolirati brzinu, korištenje mobitela, vezivanje na stražnjim sjedalima. Poseban je problem umor vozača, jer mnogi turisti iz središnje Europe planiraju dolazak na more ujutro, a na povratak kreću nakon popodnevnog kupanja. To je, nažalost, realnost. Zbog toga na autocestama ljeti ima puno umornih vozača, a umoran vozač može biti opasniji od alkoholiziranog. Problem su i vozači stranih autobusa i tegljača, koji često voze umorni i tako se događaju najteže prometne nesreće. Osmišljavamo niz mjera, pojačanih kontrola, kako bismo umanjili rizike umornih vozača na cestama. O tome i ostalim mjerama pred turističku sezonu, pravodobno ćemo obavijestiti javnost.
