Polugodišnje brojke o registracijama novih automobila pokazuju neslavno prvo mjesto naše zemlje među svim članicama Europske unije…
Tako je Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama EU zabilježila najveći međugodišnji šestomjesečni pad (-54,4 posto), Španjolska je na drugom mjestu (-50,9 posto), Portugal treći (-49,6 posto). Pad veći od 40 posto zabilježeno je još: Italija (-46,1 posto), Bugarska (-44,5 posto) i Grčka (-44,2 posto).
Zanimljivo je da su sve države na vrhu ljestvice negativnog trenda južnoeuropske i mediteranske zemlje i sve značajno naslonjene na turizam. Tako je pad turističkog prometa proizveo i pad potražnje za rent-a-car vozilima koja su činila značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama.
To je posebno vidljivo u Hrvatskoj gdje je u prošlogodišnjim brojkama o prodaji vozila za prvih pola godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma, a mnogi se odlučuju na kupnju provjerenog rabljenog automobila u kvalitetnoj autokući. Poremećaji na tržištu nastali s prvim lock-downom u proljeće ove godine poklopili su se s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (poglavito u travnju i svibnju) što je posljedično proizvelo i veliki ‘manjak’.
Promatrajući ostatak zemalja članica EU uočava se naredna grupa zemalja koje su bilježile pad između 30 i 40 posto: Francuska (-38,6 posto), Austria (-35,9 posto), Poljska (-35,4 posto), Slovačka (-34,7 posto), Njemačka, Irska i Estonija (sve tri zemlje s -34,5 posto), Luxemburg (-33,2 posto), Slovenija (-31,9 posto), Latvija i Rumunjska (-30,7 posto), te na kraju Belgija (-30,2 posto).
Osam zemalja članica EU bilježe pad ispod 30 posto: Nizozemska (-29,9 posto), Litva (-28 posto), Danska (-27,7 posto), Češka (-26 posto), Cipar i Mađarska (obje po -25,3 posto), Švedska (-25,1 posto) i Finska (-21,4 posto). Ukupni pad svih zemalja članica EU (EU-27) iznosi 38,1 posto.
Tri zemlje EFTA-e bilježe pad sličan onom zabilježenom u članicama EU. Tako je najveći pad među ovim zemljama zabilježen na Islandu (-42,5 posto), a potom u Švicarskoj (-34,3 posto) i Norveškoj (-24,3 posto).U donedavnoj članici, Velikoj Britaniji brojke su se na brojčaniku zaustavile na -48,5 posto.
Iz sadašnjih pokazatelja za države EU uočava se smanjivanje međugodišnjeg pada za usporedne mjesece. Tako je na razini EU-27 ovogodišnji lipanj bio slabiji za 22,3 posto od lanjskog. Svibanjske su brojke ukazivale na pad od 52,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, a najveći je pad zabilježen u travnju s minusom od 76,3 posto.
Hrvatski međugodišnji trendovi prate ove zabilježene u EU-27. Tako je međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio 87,4 posto, da bi se u naredna dva mjeseca taj pad postupno smanjivao (u svibnju na -76,2 posto, a sada u lipnju na -49,6 posto). Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih 6 tjedana je vidljivo kako se ova linija trenda polagano ispravlja, odnosno ovogodišnje se brojke polagano na tjednim razinama primiču lanjskim brojkama.
U slučaju zadržavanja sadašnje epidemiološke situacije i ekonomske aktivnosti u EU-27, ali i u Hrvatskoj, za pretpostaviti je nastavak zabilježene tendencije smanjenja međugodišnje i međumjesečne razlike.
