OSVRT NA AKTUALNO STANJE SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA U RH

Osnovni pokazatelji stanja sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj 2018. godine, tijekom koje je smrtno stradalo 317 osoba nažalost nas svrstavaju u sam vrh po smrtnosti u cestovnom prometu među zemljama Europske unije. Lošije stanje samo je u Rumunjskoj i Bugarskoj
Takvu ocjenu stanja sigurnosti, osim komparativnih pokazatelja sa zemljama članicama EU, temeljimo na činjenici da smo 2018. godine još dalje od glavnog cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. – 2020. ( u daljnjem tekstu: NPSCP  )nego 2017. i prethodnih godina (grafički prikaz – NPSCP – (ne) ostvareni ciljevi 2011 – 2020.).Stoga moramo ustvrditi da imamo ozbiljan problem koji se prvenstveno ogleda u nedopustivo velikom broju smrtno stradalih osoba u cestovnom prometu te činjenici da se u znatnoj mjeri ne ostvaruje glavni cilj NPSCP, 50% smanjenje broja smrtno stradalih osoba do 2020. godine, s jasno utvrđenim ciljem za svaku godinu tijekom desetogodišnjeg razdoblja implementacije programa.Što treba poduzeti?NPSCP, kao strategijskim dokumentom u području sigurnosti cestovnog prometa,  predviđeno je provođenje u dvogodišnjim međurazdobljima, a nakon proteka svakog međurazdoblja predviđena je izrada izvješća o provedenim aktivnostima (mjerama) sa ocjenom učinaka svake pojedine aktivnosti.To do danas nije provođeno pa je sada nužno provesti analizu realizacije konkretnih mjera, razvrstanih u pet (5) područja djelovanja NPSCP tako da se eventualno obavi korekcija ciljeva, aktivnosti, nositelja i rokova za njihovu realizaciju do kraja 2020. godine.Kao karakterističan primjer posebno želimo istaknuti ne realizaciju konkretne prioritetne mjere Uvođenje helikopterske medicinske službe u području UČINKOVITA MEDICINSKA SKRB –  Hitna medicinska služba čijom realizacijom bi se broj fatalnih stradavanja prilikom prijevoza najteže ozlijeđenih osoba do zdravstvene ustanove i u roku 30 od stradavanja u prometnoj nesreći, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije – WHO, u posljednje vrijeme i MUP-a, mogao smanjiti za 20 do 30 posto.Jednako tako nije realizirana, niti su započete ikakve aktivnosti, na realizaciji konkretne mjere Osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa čijim osnivanjem bi došli do mogućnosti da upravljamo sigurnosti cestovnog prometa, a ne da policija kao državni organ zadužen za sigurnost cestovnog prometa u svome radu “trči” za događajima.Naime kada se pojavi problem (alkohol, pješaci, stariji vozači, motociklisti, biciklisti …), koji  u pojedinom razdoblju eskalira, tada policija provodi pojačane, najčešće vikend kontrole i poduzima represivne mjere prema ovim skupinama sudionika.Pri tom želimo ukazati na činjenicu da ni u jednoj zemlji članici EU odgovornost za sigurnost cestovnog prometa nije delegirana Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno policiji.Takva promjena pristupa i nadležnosti, pa i odgovornosti, osnivanjem Vladine Agencije za sigurnost cestovnog prometa zasigurno bi rezultirala  značajnim poboljšanjem stanja sigurnosti cestovnog prometa i smanjenja opsega i posljedica stradavanja te stvorila pretpostavke za ostvarivanje glavnog cilja NPSCP 2020. godine od 213 poginulih osoba u cestovnom prometu.Treća značajna promjena treba se dogoditi u segmentu prikupljanja i trošenja namjenskih sredstava za financiranje aktivnosti i mjera NPSCP.Trenutno se ova sredstva prikupljaju samo s naslova dijela naknade za tehničke preglede vozila (8%) i uplaćuju na posebni račun pri MUP-u. Dakle sredstva za realizaciju aktivnosti i mjera NPSCP generiraju se samo od građana i tvrtki, vlasnika motornih vozila, a troše nedovoljno transparentno.Također zabrinjava da osiguravateljska društva trenutno ne izdvajaju ni lipe za financiranje prometne preventive iako bi trebale imati primarni interes kroz smanjenje broja štetnih događaja odnosno isplaćenih iznosa za podmirenje nastalih šteta u prometnim nesrećama.Trenutna problematika – karakteristične pojave – prijedloziNepoštivanje zakona i propisa, na taj način i ugrožavanje ostalih sudionika u prometu je u porastu kao posljedica niske razine prometne kulture.Bilježimo povećanje broja prometnih prekršaja prekoračenja brzine. Policija je 2018. godine evidentirala 260.406 “brzih” vozača dok je 2.776 vozača vozilo 50 km/sat iznad ograničenja brzine.Slobodno možemo reći kako je na prostoru RH sve veća potražnja i konzumacije opijata (droga i alkohol) te vožnje pod njihovim utjecajem, a posebno zabrinjava porast ovog ne prihvatljivog i ne odgovornog ponašanja kod mlađe populacije.Za sprječavanje i preveniranje takvog neprihvatljivog ponašanja vozača potrebno je u većem broju provođenje taktičko operativnih mjera krim i prometne policije.Opće je poznato da se rizika od stradavanja pri vožnji u alkoholiziranom stanju povećava sa količinom alkohola u krvi, pa je tako kod koncentracije alkohola od 0,5 g/l rizik stradavanja dva (2) puta veći, kod 0,8 g/l 2,7 puta, kod 1,5 g/l za 22 puta, a kod 2,0 g/l čak za 200 puta.        Vožnja pod utjecajem alkohola uzrok je približno 25% prometnih nesreća sa smrtnom posljedicom!Pri tom je uočen i problem “poznanstva” gdje pojedini policijski službenici propuste vozača koji im je poznanik, prijatelj ili kolega. Građani su više puta ukazivali na taj problem, a pogotovo na situacije kada policijski službenik koji nije u službi vozi pod utjecajem alkohola, a kolege ga propuste. Uočene su i situacije vožnje pod utjecajem alkohola tijekom službe. Dakako da bi za takva ponašanja trebala biti nulta tolerancija jer šalje građanima pogrešnu i neprihvatljivu poruku.Stoga MUP poziva da takvo ponašanje policijskih službenika treba odmah prijaviti, a detaljne upute za postupanje mogu se pronaći na web stranici ministarstva unutarnjih poslova.Značajnu ulogu u poboljšanju ovog negativnog trenda imat će i najavljene Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima su predviđene strože kazne za najteže prometne prekršaje i recidiviste, ali i još bolja prevencija te edukacija sudionika koja ima značajnu ulogu u promicanju prometne kulture i propisanog načina sudjelovanja u prometu te ukazivanju na moguće opasnosti i posljedice ne pridržavanja propisa.Najveći doprinos u tome treba dati akademska zajednica, prometni stručnjaci, udruge koje djeluju u segmentu civilnog društva, pa tako i Udruga Sigurnost u prometu, lokalna uprava i drugi subjekti kao nositelji pojedinih aktivnosti i mjera NPSCP.Bez političkog utjecaja, na razini gradova i općina trebalo bi osnovati stručna tijela ili imenovati stručnu odgovornu osobu/e zaduženu i odgovornu za stanje sigurnosti cestovnog prometa na svojem administrativnom području.Potrebno je postići bolju suradnju građana i policije u sprječavanju devijantnih i opasnih ponašanja u prometu te na taj način dodatno afirmirati sintagmu “POLICIJA U ZAJEDNICI”.Temeljem pozitivne prakse svih zemalja EU (osim Hrvatske), na državnoj razini potrebno je izmijeniti pristup i organizacijski model upravljanja sigurnosti prometa na cestama osnivanjem Agencije za sigurnost cestovnog prometa, dok MUP odnosno policija treba nastaviti obavljati nadzor sudionika u prometu i primjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Autor

Preporučeni sadržaj

Provjeri cijenu police auto osiguranja na današnji dan!

OsigurajMe-logo