U prometnoj nesreći na državnoj cesti DC8 u Bunici kod Zadra, jučer u 16:20, nakon izlijetanja vozila s ceste te padu u provaliju duboku 70 metara i more poginule su četiri osobe. Nesreća se dogodila na nizbrdici, u dugom i neugodnom zavoju, pri nepovoljnim vremenskim uvjetima (puhala je snažna bura).

Vozač je očito vozio prebrzo, brzinu nije prilagodio uvjetima na cesti (čl. 51. st. 1). Zakona o sigurnosti prometa na cestama), kad razmjerno niske temperature i posolica na kolniku otežavaju prianjanje guma na kolnik, a vjetar dodatno destabilizira vozilo, a izvjesno je prekoračio i dopuštenu brzinu na konkretnoj dionici (čl. 54.).

U komentarima nakon nesreće spominje se i da je riječ o opasnoj dionici, bez odgovarajuće zaštitne ograde, koja je doprinijela tragičnom ishodu.. To je samo djelomično točno. Ne postoje opasne dionice i riječ je o dionici kakvih ima stotine samo na državnoj cesti DC8 (Jadranskoj magistrali). Postoje samo opasni vozači u prometnom sustavu koji ne kontrolira njihovu vožnju.

Uz poštivanje prometnih propisa svaka dionica, pa i državna cesta DC8 u mjestu Bunica kod Senja ,potpuno je sigurna. A ako se ne poštuju prometni propisi i najkvalitetnija prometnica, koja zadovoljava sve kriterije EuroRAP-a, može postati nesigurna i pogibeljna. Dokazi:

– Dionica državne ceste DC8 Split – Omiš, koja je konfiguracijom i nedostatkom potpune zaštitne ograde na mjestima mogućeg izlijetanja usporediva s dionicom kod Senja, a koja je nekada bila jedna od najopasnijih u Hrvatskoj, postala je jedna od najsigurnijih, postavljanjem niza od osam radarskih kamera na 22 kilometra dionice.

– Turanjska obilaznica koja je remek-djelo cestogradnje u dvije godine nakon otvaranja postala je poprište niza tragičnih nesreća, pa su je počeli nazivati ‘cestom smrti’, jer vozači znaju da mogu nepropisno pretjecati i kršiti brzinsko ograničenje bez straha od kazni. Sve sigurnosne probleme riješile bi dvije nadzorne radarske kamere (na 25 posto dionice od oba kraja) i tri upozorenja ‘kontrola brzine’ (na početku, kraju i sredini dionice)

Na hrvatskim cestama u 2025. godini život je izgubilo 215 osoba, 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kad je Hrvatska, po razmjernom stradanju na cestama (broju poginulih na milijun stanovnika), završila na 24. mjestu među 27 članica EU-a (gore su bile Rumunjska, Bugarska i Grčka). Trenutačno je stanje još gore.

Koliko je zabrinjavajuće pokazuje usporedba s planom iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa (2011. – 2020.), po kojem je broj poginulih godišnje na hrvatskim cestama do 2020. trebao pasti na 213. To smo već premašili u ovoj godini, premda je cestovna infrastruktura dodatno unaprijeđena, a prosječna godina proizvodnje vozila na cestama je 2011. (prosječna starost 14 godina), u usporedbi s 2005. prije pet godina. To je trebalo smanjiti broj poginulih na našim cestama. O uzrocima stanja detaljno smo već pisali.

Za poboljšanje stanja sigurnosti na hrvatskim cestama, zbog razmjerno dobre i kvalitetne cestovne infrastrukture i, ipak, sve sigurnijih vozila na našim cestama treba se fokusirati na jednu, prioritetnu mjeru:

Poboljšati nadzor poštivanja prometnih propisa na cestama, kojim će se povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje. 

Da je vozač rent-a-car vozila znao da može biti kažnjen za neprilagođenu i prebrzu vožnju, zasigurno se ne bi automobilom sjurio u dugi i neugodni zavoj na DC8 kod Senja. Sasvim izvjesno znao je da na hrvatskim cestama praktički nema kontrola, osim na označenim mjestima i četiri života bi bila spašena.

Radarska kamera lokaciji gdje se često događaju prometne nesreće ima višestruko povoljniji utjecaj od rekonstrukcije prometnice i poboljšanja sigurnosnih elemenata (zaštitna ograda, zone izlijetanja…), jer, uz nedostatak kontrola, na poboljšanim prometnicama koje omogućuju bržu vožnju mnogi vozači počnu voziti još brže i bezobzirnije (čine više prometnih prekršaja).

Zbog ove nesreće nužne su dvije mjere, a prvu treba provesti odmah:

1. Na DC8 u Bunici kod Senja, 100 metara prije mjesta izlijetanja, treba postaviti radarsku kameru, a znak obavijesti ‘kontrola prometa’  na kilometar udaljenosti u oba smjera.

2. Višestruko povećati broj radarskih kamera na cestama i intenzivirati nadzor prometa, uvođenjem dodatnih mjera nadzora, koje omogućuje suvremena tehnologija (dronovi, informacijski sustavi…) te dodatnih policijskih patrola.