Pad vojnog zrakoplova Zlin 242L izazvao je otkaz motora ili ulazak u kovit na premaloj letnoj visini

Pad vojnog školskog zrakoplova Zlin 242L, na obučnom letu, pola sata nakon polijetanja, u području Biljana Donjih kod Zadra, u kojem su poginuli pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva natporučnik Marko Novković te polaznik letačke selekcijske obuke poručnik Luka Jagatić, ako je suditi po izjavi očevica da je zrakoplov posljednjih deset sekundi letio bešumno, posljedica je otkaza motora na premaloj letnoj visini.

Za analizu nesreće, zbog velikih sličnosti, treba napraviti poveznicu s tragičnom zrakoplovnom nesrećom koja se dogodila 1. rujna 2013., kad se zrakoplov srušio u more blizu Medulina nadomak ACI marine Pomer:

– Dogodila se s istim tipom zrakoplova Zlin 242L.
– Nastala je također padom u akrobatskom letu na maloj visini.
– Poginuli su instruktor i polaznik letačke obuke.

Za obje je nesreće simptomatično da se dogodila u školsko-akrobatskom zrakoplovu Zlin 242L, koji je izvrsno prilagođen akrobatskom letovima na većim visinama…

… ali za razliku od višestruko snažnijeg, naprednijeg i skupljeg školsko-akrobatskog zrakoplova Pilatus PC9M, kojeg koriste ‘Krila Oluje’, nije pogodan, stoga ni preporučljiv, za akrobatsko letenje na malim visinama.

Naime, zbog specifične aerodinamičke izvedbe i granične podmotoriziranosti (razmjerno slabog motora od 200 KS) na malim je visinama, efektom ‘dinamičkog prevlačenja’ izložen riziku gubitka uzgona i pada u kovit, i to u uvjetima gdje iskoristiva potencijalna energija i prostor (određuje ih letna visina) i raspoloživa vučna sila ne omogućuju oporavak i izvlačenje iz pogibeljnog kovita.

Zbog toga akrobatske letove na malim visinama zrakoplovom Zlin 242L treba izbjegavati, a zbog činjenice da su i iskusniji piloti bivali iznenađeni mogućnošću iznenadnog gubitka uzgona te intenzitetom nastalog kovita, nije poželjno da isti pilot u sličnom vremenskom okviru, upravlja zrakoplovima bitno različitog ponašanja u letno najrizičnijoj situaciji (akrobatskom letu na maloj visini).

Slikovito, kao da reli vozač koji vozi reli s automobilom s pogonom 4×4 istodobno radi obuku, na istoj stazi, reli automobilom sa stražnjim pogonom, koji je znatno izloženiji ‘pirueti na cesti’ (nekontroliranom povećanju brzine vrtnje oko uspravne osi), pandanu ulaska zrakoplova u kovit. To je posebice nepoželjno ne na istoj cesti, jer dinamički (znatno) nestabilnijem automobilu sa stražnjim pogonom treba cesta s većim zonama zanošenja i izlijetanja.

Stoga iz ove strašne zrakoplovne nesreće treba izvući dvije važne pouke:

1. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo više ne bi smjelo koristiti zrakoplove Zlin 242L za obučne akrobatske letove na malim visinama.

2. Nije preporučljivo da instruktori na zrakoplovu Zlin 242L istodobno intenzivno sudjeluju u akrobatskim letovima zrakoplovom Pilatus PC9M (‘Krila Oluje’), jer je riječ o akrobatskim letjelicama bitno različitih dinamičkih značajki u najopasnijoj fazi niskog leta.

Ove objektivne činjenice nužno ne znače da je to bio (primarni) uzrok jučerašnje tragedije. Očevidac je naime izjavio da je tijekom akrobatskog leta zrakoplov iznenadno utihnuo, te da je začuo udarac u tlo desetak sekundi nakon toga.

To indicira da se u letu ugasio motor i da ga pilot nije uspio ponovno pokrenuti. Premda to treba uzeti s rezervom, jer ne postoje zabilježeni relevantni parametri o tome, a zvučni dojam očevica zbog šoka može biti nevjerodostojan, realno je uzeti u obzir tu mogućnost.

U zrakoplovnom se žargonu kaže da od tri bitna uvjeta za siguran let, brzina, visina i pamet, da bi se preživjelo u letu treba uvijek imati na raspolaganju najmanje dva. Kad otkaže motor, gubi se brzina potrebna za let, ali ako je zrakoplov na dovoljno velikoj visini, sposoban pilot ima više mogućnosti za spašavanje.

Visina mu osigurava potreban dolet i bez motora (jedrenje) te vrijeme i prostor za stizanje do zračne luke ili izbor povoljnog mjesta za prinudno slijetanje. Ako pritom gubitak brzine ugrožava letne sposobnosti zrakoplova (slom uzgona), obrušavanjem (pretvaranjem potencijalne energije aviona u kinetičku) povećava brzinu i uspostavlja stabilan let te nastavlja prema zračnoj luci ili najsigurnijem alternativnom sletnom području.

Ali ako se, kao jučer iznad Biljana Donjih, otkaz motora dogodi na premaloj letnoj visini, pogotovo u zrakoplovu Zlin 242L, sklonom agresivnom kovitu i najbolji je pilot u bezizlaznoj situaciji. Naime, raspolaže samo s jednim od tri uvjeta za siguran let, svojim sposobnostima, a za preživljavanje nužna su dva!

Situaciju je dodatno pogoršalo što se sve odvilo tijekom akrobatskog letenja, dakle otkazom motora situacija je, izvjesno, bila unaprijed izgubljena!

Zrakoplovne nesreće u pravilu se događaju iz više od jednog razloga, a u konkretnom slučaju bila su najmanje dva: otkaz motora i premala letna visina.

Da se otkaz motora dogodio na dovoljno velikoj visini, ona ne bi jamčila spas, ali bi dobrom pilotu i u zrakoplovu Zlin 242L osigurala dobre mogućnosti za spas, po sljedećem redoslijedu: uspostavljanje stabilnog leta i pokušaj pokretanja motora. Pilot očito nije imao ni prostora, ni vremena za to, a paljenje motora možda više nije bio ni moguće.

Istražno povjerenstvo prvo će trebati utvrditi zbog čega se zrakoplov našao na premaloj visini, a pogreška može biti u lošem (neodgovornom) planiranju leta ili odstupanju pilota od propisane letne visine, greškom ili namjerom.

Zlin 242L je robustan i pouzdan češki školski-akrobatski-izviđački zrakoplov. Pokreće se američkom 4-cilindarskim zrakom hlađenim bokserskim otto motorom Lycoming O-360, jednim od najpouzdanijih klipnih motora ikada napravljenih. Ugrađuje se u 48 tipova malih zrakoplova (!) širom svijeta.

Konkretni je zrakoplov opremljen njegovom verzijom Lycoming IO-360-A1B6, za akrobatske zrakoplove, s antigravitacijskim sustavima za napajanje gorivom (ubrizgavanje) i podmazivanje. Iz 5916 ccm razvija 200 KS pri 2700/min.

Zbog iznimne pouzdanosti (paljenje je magnetsko, dvostruko, i sve bitni sustavi su duplicirani) te robusne, nisko opterećene izvedbe, ovakav motor u pravilu, u letu otkazuje samo zbog goriva, uz sljedeće mogućnosti: manjak goriva, pogrešno gorivo, kontaminirano gorivo (voda, nečistoće) i kvar u sustavu za napajanje.

Pritom treba voditi računa da je posebni kriterij za minimalnu količinu goriva za akrobatski let u usporedbi s normalnim. Naime, i s minimalnom količinom goriva u spremniku u normalnom letu nema problema s napajanjem, a u akrobatskom može pritom nastati problem.

Laike će možda zavarati buktinja nakon sudarnog slijetanja, ona ne znači da je bilo dovoljno goriva u spremnicima. Kvar sustava za napajanje, a konkretni je motor opremljen elektroničkim ubrizgavanjem, promatra se odvojeno od problema s gorivom, i u sklopu svih ostalih mogućih mehaničko-električkih kvarova.

Ako je motor u normalnom servisnom intervalu, otkaz ovog iznimno pouzdanog motora u pravilu je posljedica problema s gorivom (količinom, vrstom, kontaminacijom). Što je od toga uzrok, pokušat će utvrditi istraga. Bit će to iznimno teško, jer je požar nakon nesreće uništio većinu dokaza. Trebat će se usredotočiti i na traženje mogućeg mehaničkog kvara koji bi, logično, bio povezan s propustima u postupcima servisiranja, održavanja i pregleda.

Nažalost, ovaj tip zrakoplova nema ‘crne kutije’ kakve imaju veći zrakoplovi, koji snimaju bitne parametre zrakoplova te zvuk u kokpitu. Zbog toga za ocjenu situacije što se događalo u kobnom letu trebat će uključiti i sve posljednje medijski obrađene suspektne slučajeve vezane za vojnu bazu Zemunik.

Posebice treba analizirati i čim prije raščistiti pad helikoptera Bell OH-58D Kiowa Warrior, 16. siječnja 2020. u Zlarinskom kanalu, također s dvoje poginulih pilota, u, za takvu vrstu zrakoplova, krajnje riskantnom, dakle moguće i neodgovornom, brišućem letu na premaloj visini iznad mora.

Nažalost, mala je vjerojatnost da će uskoro biti objavljena vjerodostojna službena analiza i tog i ovog slučaja.


Komentari

loading...