Snimka iz kružnog toka kod zagrebačkog aerodroma, koju je objavio Index, ne pokazuje da je Rimčev robotaksi oduzeo prednost automobilu. Pokazuje ozbiljnu i potencijalno opasnu prometnu situaciju koju je izazvao vozač automobila

Autor: Željko Marušić

VIDEO Rimčev robotaksi oduzeo prednost autu u kružnom toku kod zagrebačkog aerodroma

Robotaksi se kreće unutarnjom prometnom trakom kružnog toka, uključuje desni pokazivač smjera i započinje prestrojavanje u vanjsku traku kako bi napustio kružni tok. Automobil se u tom trenutku nalazi u vanjskoj traci. Vozač najprije usporava, a zatim upravo u trenutku kada se robotaksi počinje prestrojavati ponovno ubrzava i zatvara mu putanju.

To nije „oduzimanje prednosti” robotaksija. Vozač automobila namjerno je stvorio konfliktnu situaciju. Što zapravo pokazuje snimka? U javnosti se ovakav događaj vrlo lako može interpretirati kao još jedan dokaz da autonomna vozila „ne znaju voziti”. Međutim, takav zaključak nije opravdan.

Kod analize prometnog događaja mora se promatrati cijeli slijed radnji, a ne samo završni trenutak u kojem dva vozila dolaze u bliski kontakt. Robotaksi je najavio svoju namjeru uključivanjem desnog pokazivača smjera i započeo prestrojavanje prema vanjskoj traci. Drugo vozilo već se nalazilo u toj traci, ali vozač nakon prethodnog usporavanja ponovno ubrzava upravo kada robotaksi ulazi u njegovu putanju.

Time nastaje konflikt koji je mogao završiti sudarom. Ključno je pitanje zašto je vozač automobila ponovno ubrzao. Ako je prethodno usporio zato što je uočio robotaksi i njegovu namjeru prestrojavanja, tada je upravo naknadno ubrzavanje ono što zahtijeva posebnu pozornost. Ne treba od ovoga raditi nikakvu „obranu robotaksija”. Treba jednostavno utvrditi činjenice.

Ako robotaksi napravi pogrešku, treba je jasno utvrditi. Ali ako drugi sudionik svojim ponašanjem izazove konflikt, onda se mora analizirati i njegova odgovornost. Ne možemo robotaksi proglasiti krivcem samo zato što je robotaksi. Ovo je puno ozbiljnije od prometne situacije u jednom kružnom toku. Snimljeni prometni događaj otvara pitanje koje će s razvojem autonomne vožnje postajati sve važnije: kako će se autonomna vozila nositi s ljudima koji se u prometu ponašaju nepredvidljivo, agresivno ili namjerno provociraju?

Autonomno vozilo mora računati na pogreške drugih sudionika u prometu. Mora reagirati na iznenadne promjene brzine, promjene smjera, nepropisna prestrojavanja i druge opasne postupke. Ali postoji granica između predviđanja ljudske pogreške i činjenice da netko svjesno iskorištava sigurnosnu logiku autonomnog vozila.

Ako vozač zna da će robotaksi, kako bi izbjegao sudar, prije zakočiti nego što će ući u njega, može pokušati iskoristiti upravo tu njegovu predvidljivost. Tada više ne govorimo o običnoj prometnoj pogrešci. Govorimo o ponašanju koje može predstavljati novu vrstu prometnog ugrožavanja.

Hoće li ljudi početi provocirati robotaksije? To je pitanje koje se ne smije ignorirati. Što ako pojedini vozači počnu namjerno ulaziti robotaksijima u putanju? Što ako naglo ubrzavaju kada robotaksi započne prestrojavanje? Što ako ga prisiljavaju na nagla kočenja ili izbjegavanje prepreke samo kako bi ga „testirali” Takvo ponašanje bilo bi iznimno opasno.

Robotaksi nije pokusni poligon za frustrirane, znatiželjne ili neodgovorne vozače. Ako se dopusti da ljudi svjesno provociraju autonomna vozila, svaki takav događaj može završiti ozbiljnom prometnom nesrećom – a odgovornost će se potom vrlo lako pokušati prebaciti na tehnologiju. To ne smijemo dopustiti. Policija treba reagirati

Upravo zato ovaj slučaj ne bi smio završiti samo na novinskom naslovu i komentarima na društvenim mrežama. Ako je snimka dovoljno jasna da se na temelju nje javno tvrdi da je robotaksi „oduzeo prednost”, onda je dovoljno relevantna i za policijsku analizu ponašanja drugog vozača.

Vozilo treba identificirati, vozača pronaći i utvrditi okolnosti događaja. Ako se utvrdi da je svojim ponašanjem izazvao opasnu prometnu situaciju, treba za to odgovarati. Ako se utvrdi da je to učinio namjerno, stvar je još ozbiljnija i takvo ponašanje treba najstrože tretirati u okviru važećih propisa.

Ne zbog toga što je s druge strane bio robotaksi, nego zbog toga što nitko u prometu nema pravo ugrožavati druge sudionike. Prometna pravila moraju vrijediti jednako za sve. Ne možemo imati jedan standard za autonomna vozila, a drugi za ljude. Robotaksi mora poštovati prometna pravila. Isto mora vrijediti za vozača automobila.

Ako robotaksi pogriješi, odgovornost treba utvrditi. Ako čovjek pogriješi, odgovornost također treba utvrditi. Ako se utvrdi da je netko namjerno izazvao konfliktnu situaciju, tada činjenica da je druga strana bila autonomno vozilo ne smije biti olakotna okolnost niti izgovor.

Robotaksi nije iznad zakona. Ali nije ni ispod njega.

Budućnost autonomnog prometa neće ovisiti samo o tehnologiji. Uvođenjem robotaksija ne uvodimo samo novu vrstu vozila. Uvodimo novi odnos između čovjeka i autonomnog sustava. Zato će ljudski faktor biti jedan od najvećih izazova budućeg prometa. Tehnologiju treba testirati. Treba je nadzirati. Treba analizirati svaku pogrešku i svaki incident. Ali jednako tako treba analizirati i ponašanje drugih sudionika u prometu.

Ne smijemo dopustiti da se svaki konflikt automatski pretvara u „dokaz da robotaksi ne zna voziti”.

U konkretnom slučaju snimka pokazuje prometni konflikt, ali ne pokazuje ono što sugerira naslov – da je robotaksi jednostavno oduzeo prednost automobilu. Pokazuje situaciju u kojoj je vozač automobila, nakon što je usporio, ponovno ubrzao upravo u trenutku kada se robotaksi prestrojavao.

To je činjenica koju treba ozbiljno analizirati. A ako se utvrdi da je vozač namjerno izazvao takvu situaciju, policija treba reagirati i propisno ga sankcionirati. Jer ne možemo istodobno zahtijevati od autonomnih vozila maksimalnu sigurnost i dopuštati ljudima da ih namjerno dovode u opasne situacije.

Robotaksi mora biti odgovoran za svoje postupke. Ali i čovjek mora biti odgovoran za svoje. Ako želimo siguran promet budućnosti, pravila moraju vrijediti jednako za sve. Robotaksi nije meta. Nije igračka. I nije pokusni poligon za ljudsko dokazivanje.

Autonomni promet može biti siguran samo ako uz razvoj tehnologije razvijamo i odgovornost svih koji s tom tehnologijom dijele prometni prostor.