Nije ni pametno, niti opravdano liječnike opće medicine izložiti dodatnom velikom i rizičnom opterećenju, ne vodeći pritom računa o štetnim posljedicama takve odluke, a potpuno amnestirati one koji prodaju alkoholna pića i debelo zarađuju na tome…
Teška nesreća u kojoj se 11. lipnja oko 15:20, 57-godišnjak, s izmjerenih 2,23 promila alkohola u krvi, automobilom Honda Civic riječkih registarskih oznaka, vozeći Avenijom Marina Držića u Zagrebu, u smjeru sjevera, nakon gubitka upravljačke kontrole, zabio u tramvajsku stanicu te ozlijedio četiri osobe, jednu maloljetnu teško, pokazala je koliko je problem alkoholiziranih vozača podcijenjen i pogrešno tretiran.
Po predloženim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama liječnici obiteljske medicine ubuduće bi trebali prijaviti policiji ako ocijene da zdravstveno stanje njihovog pacijenta ili lijekovi koje uzima ugrožava njegove sposobnosti.
Je li itko od odgovornih procijenio kolike su moguće “kontraindikacije” takve uloge, kojom će procvjetati privatno, a posebice crno medicinsko tržište, od usluga do lijekova, povećat će se broj odlazaka u inozemstvo, posebice BiH i Srbiju, a sama ta putovanja poveća povećat će broj rizičnih kilometara.
No, kako nitko od odgovornih nije poveo računa o tome da su ugostitelji, koje uvelike financiraju vozači koji kod njih nekontrolirano konzumiraju alkoholna pića, a oni im ga donose dokle god naručuju i plaćaju, potpuno amnestirani odgovornosti za posljedice korištenja alkohola, na kojem oni zarađuju.
Postoji niz zemalja, s SAD je najbolji primjer, gdje ugostitelji itekako paze kome i koliko serviraju alkohol. Kazne su drakonske (i veće od 300.000 USD) uz mogućnost gubitka licence za rad.
Ima li većeg apsurda od prodaje alkoholnih pića, čak i energetskih napitaka (oni su poseban problem) na benzinskim crpkama?! To je posebno “korisno“ mladim vozačima, kad nigdje drugdje ne mogu kupiti alkohol, da ga, eto mogu kupiti na benzinskim crpkama.
Rješenje je, dakle, u pojačanom nadzoru nad prometom, prvenstveno u premrežavanju kritičnih raskrižja i dionica visokorazlučivim radarskim kamerama, koje učinkovito registriraju vozače u opasnim prekršajima (brzina, prolasci kroz crveno svjetlo, korištenje mobitela, nevezivanje, pretjecanje preko pune linije…)
Videonadzorom se mogu uočiti vozači u devijantnom ponašanju te nas njih potom izravno policijski djelovati. A ostale mjere trebaju biti uravnotežene. Nije ni pametno, niti opravdano liječnike opće medicine izložiti dodatnom velikom i rizičnom opterećenju, ne vodeći pritom računa o štetnim posljedicama takve odluke, a potpuno amnestirati one koji prodaju alkoholna pića i debelo zarađuju na tome.
Pogotovo prometna policija ne bi smjela svoju primarnu odgovornost za stanje vozača u prometu prebacivati na druge i to raditi površno i jednostrano.
