PROMETNA PATROLA

Željko Marušić: ‘Prometna struka reketari hrvatski prometni sustav i kriva je za loše stanje sigurnosti!’

Slika je ilustracija

U razgovoru za Večernji list naš ugledni prometni stručnjak naglašava kako je za loše stanje prometne sigurnosti krivica i na prometnoj struci, koja namjerno radi invalidna rješenja kako bi ih kasnije dorađivala

Studija Vignetteswitzerland.com analizirala je najnovije podatke Europskog vijeća za sigurnost prometa kako bi se vidjelo koje su zemlje imale najveći broj smrtnih slučajeva na cestama na milijun stanovnika. Novo istraživanje otkrilo je koje su europske zemlje najopasnije za vožnju, a na prvom je mjestu Rumunjska, a slijede nama susjedna Srbija te Bugarska. Odmah iza njih je Hrvatska, na četvrtom mjestu s 71,20 poginulih na milijun stanovnika prema podacima za 2022. godinu, piše Večernji list.

To je pad od 22,53 posto u odnosu na 2012., kada je bilježila 91,91 poginulih. Norveška je najsigurnija zemlja za vožnju. Studija Vignetteswitzerland.com analizirala je najnovije podatke Europskog vijeća za sigurnost prometa kako bi se vidjelo koje su zemlje imale najveći broj smrtnih slučajeva na cestama na milijun stanovnika. Utvrđeno je da je Rumunjska statistički najopasnija zemlja za vožnju u Europi.

Kako se navodi u priopćenju, statistika iz 2022. godine pokazuje da je ta zemlja imala 85,81 smrtni slučaj na milijun stanovnika, što je najviše od svih zemalja u studiji. Međutim, to je pad od 10,26 posto u odnosu na 2012., kada je bilo 95,62 umrlih na milijun stanovnika.Srbija je druga na ljestvici s 82,65 poginulih na cestama na milijun stanovnika. U usporedbi s podacima iz 2012., to je pad od 13,01 posto jer je u to doba Srbija brojila 95,01 poginulog na cestama na milijun stanovnika.

Bugarska zauzima treće mjesto te tužne i zabrinjavajuće ljestvice sa 77,64 poginulih na cestama na milijun stanovnika. Upravo se u Bugarskoj najmanje poboljšala crna statistika u usporedbi s prethodnim desetljećem, bilježi pad od samo 6,02 posto u odnosu na 2012. kada su bila 82,62 poginula na cestama na milijun stanovnika.

Slijedi Hrvatska, a potom Portugal, koji dolazi sa 62,30 poginulih na cestama na milijun stanovnika. To je pad od 8,53 posto u odnosu na podatke iz 2012. kada su imali 68,11 poginulih na cestama na milijun stanovnika. Kako su skandinavske zemlje u svemu naprednije od ostatka Europe, tako je i vožnja njihovim cestama najsigurnija na starom kontinentu. Po spomenutoj studiji, Norveška je statistički najsigurnija zemlja za vožnju u Europi, s 21,38 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika u 2022., što je najmanje u bilo kojoj europskoj zemlji.

U usporedbi s podacima iz 2012., to je pad za više od četvrtine. Švedska je druga na listi najsigurnijih zemalja s 21,72 poginula na cestama na milijun stanovnika. U usporedbi s podacima iz 2012., to je pad za gotovo 28 posto. Na trećem je mjestu Velika Britanija s 25,89 poginulih na cestama na milijun stanovnika, četvrta je Danska s 26,22 poginula, a peta Švicarska s 27,58 poginulih i ona bilježi pad od čak 35,29 posto u odnosu na podatke iz 2012.

– S obzirom na to koliko je Europa povezana i koliko je lako putovati iz jedne zemlje u drugu, važno je znati sve što treba o uvjetima vožnje u svakoj zemlji u koju putujete. Mnogi čimbenici mogu utjecati na ove uvjete, kao što su kvaliteta ceste, zakoni o vožnji ili čak promjene u ograničenjima brzine koje mogu utjecati na rizik kojem se izlažete samim time što ste na cesti – komentirao je rezultate M. E. Wijnmalen, glavni izvršni direktor tvrtke Vignetteswitzerland.com.

Loša pozicija Hrvatske ne iznenađuje našeg prometnog stručnjaka Željka Marušića. – Svi su krivi: nemamo dobar prometni sustav, a imamo malu izvjesnost kažnjavanja. Uđemo li sada u zagrebačku Gundulićevu ulicu i provezemo se prema Črnomercu brzinom 100 na sat, uvjeren sam da nas nitko neće zaustaviti. Izgledi da ćemo tako proći u Ljubljani iznose 0,001 promil. Krivica je i na prometnoj struci koja namjerno radi invalidna rješenja da bi ih kasnije dorađivala, nakon što, nažalost, pogine petero ljudi – stava je Marušić.

Iako se obično navodi kako su za prometne nesreće podjednako odgovorni vozači, vozila i ceste, konkretno po 33 posto, ovaj se prometni stručnjak s time ne slaže.

HR1, 30. listopada 2023.
Prof. emeritus Ivan Dadić: ‘Vozači su krivi 33 posto, ceste za 33 posto i vozila 33 posto’.
Prof.dr.sc. Željko Marušić: ‘Ne, vozači su krivi 85 posto, ceste 10 posto, vozila 5 posto i upravo ta mantra, 33/33/33, koja se vuče desetljećima, kriva je za loše stanje u prometu!’

– Možete imati najbolji automobil i voziti se najboljom cestom, ali ako je vozač neodgovoran, napravit će masakr. Smatram da je 85 posto odgovornosti na vozaču, 10 posto na cestama i 5 posto na vozilima. No, ako je mali utjecaj cesta, onda su i mali izgledi za dobivanje projekata u državi, što je onda problem. Prometna struka reketari prometni sustav – oštro će naš sugovornik.

Za poboljšanje sigurnosti na cestama predlaže, među ostalim, kamere i kružne tokove jer “na raskrižjima ljudi ginu”.

– Nitko ne natoči gorivo pa pobjegne jer zna da su ga snimile kamere. Takav nadzor jest veliko ulaganje, ali se njime rasterećuje policija i povećava sigurnost. Apsurdno je što kamere u tunelima nisu certificirane pa snimljene fotografije nisu dokaz na sudu – zaključuje Marušić.

Autor

Preporučeni sadržaj

Provjeri cijenu police auto osiguranja na današnji dan!

OsigurajMe-logo