27.4.2011. Autor: Željko Marušić

Benz & Cie., tvrtka koja je 1886. pokrenula proizvodnju automobila

Nakon I. svjetskog rata tvrtka postaje žrtvom burzovnih mešetara te 1926. pronalaze spas u braku s Daimlerom...


Benz, njemačka tvrtka iza koje je stajao slavni Karl Benz, osnovana je 1883. u Mannheimu, kao 'Mannheimer Gasmotorenfabrik’, a 1. listopada iste godine, nakon što su u tvrtku ušli trgovci Max Caspar Rose i Friedrich Wilhelm Esslinger, dobiva puni naziv ‘Benz & Cie. Rheinische Gasmotorenfabrik AG’. 

Već prve godine prodali su više od 800 stacionarnih motora, a najveći su uspjeh postigli 1886. predstavljanjem Benz Patent Motorwagena, prvog motornog vozila va svijetu. Bila je to motorna kočija s tri kotača, koja se pokretala 4-taktnim motorom obujma 958 ccm i snage 0,8 KS te postizala 16 km/h.



Početkom 20. stoljeća napravili su niz luksuznih sportskih modela, visoko cijenjenih, među kojima su najpoznatiji bili Blitzen-Benz iz 1909. i Benz 16/40. Počeli su i s proizvodnjom kamiona i kombija te 1907. kupuju specijaliziranu tvrtku Automobilfabrik GmbH iz Gaggenaua. 

Rastom proizvodnje 1909. osnivaju podružnicu Benz Gaggenau, sa 840 zaposlenih. U matičnoj tvrtci u Mannheimu bilo ih je 2500. Tada grade potpuno novu, treću tvornicu u Waldhofu, za montažu automobila, a motore i većinu komponenti nastavljaju proizvoditi u Mannheimu. 

Od 1911. pokreću proizvodnju manjih automobila, obujma 2 litra, koja dominiraju predratnom i ratnom proizvodnjom. U ratu proizvode i prve avionske motore.

Nakon rata postaju žrtvom berlinskih burzovnih špekulanata, posebice Jakoba Shapira, koji ih 1922. prisiljava da tvornicu u Mannheimu prodaju berlinskom financijskom konzorciju Fonfe. Iz nje nastaje Motoren-Werke Mannheim AG (MWM). 

Shapiro do 1924. dolazi u posjed 60 posto dionica tvrtke Benz & Cie. te na sličan način i velikog udjela u vlasništvu tvrtki Daimler-Motoren Gesellschaft (DMG) iz Stuttgarta, NAG iz Berlina, Hansa-Lloyd iz Bremena i NSU iz Neckarsulma. Sve ih dovodi do ruba bankrota i jedino DMG zadržava kakvu-takvu poslovnu stabilnost.



Wilhelm Kissel, predsjednik uprave tvrtke Benz & Cie. AG., zbog toga 1924. počinje pregovore o fuziji s prethodnim konkurentom Daimler-Motoren Gesellschaft, s kojim su prethodno kooperirali u izradi sklopova i motora. 

U sklopu toga Kiessel 1925. postaje i predsjednik uprave tvrtke DMG, a 1. srpnja 1926. službeno se proglašava ujedinjenje u Daimler-Benz AG, sa sjedištem u Stuttgart-Untertürkheimu. Udio Daimlera bio je 65,4, a Benza 34,6 posto.

 Tako je nastala najuglednija svjetska korporacija za proizvodnju motora i motornih vozila.






Mazda


Gulf

Tembo