28.6.2018. Autor: Željko Marušić

Dogodilo se na današnji dan - 28. 6.

1926. - spajanjem tvrtki Daimler Motoren Gesellschaft i Benz & Cie u Stuttgartu osnovan Daimler-Benz, najpoznatiji i najslavniji proizvođač automobila u povijesti

Daimler-Benz AG je najpoznatiji proizvođač automobila, koji su se proslavili pod markom Mercedes-Benz. Tvrtka je osnovana 28. lipnja 1926., spajanjem tvrtki Daimler Motoren Gesellschaft i Benz & Cie. Postignut je dogovor da će automobili nositi oznaku Mercedes-Benz. Tvrtka, odnosno koncern, je 1998. kupio američki Chrysler i nastao je DaimlerChrysler AG. Zbog stalnih gubitaka i neuspješnih poslova u restrukturiranju, u koje je uloženo više od deset milijardi eura (govorilo se da je Chrysler ‘vreća bez dna’ za koncern iz Stuttgarta), Chrysler je u kolovozu 2007. prodan Cerberus Capital Managementu, a ime je jednostavno skraćeno u Daimler AG. Daimler-Benz objedinjuje početke industrije na kotačima, jer je Gottlieb Daimler 1885. konstruirao prvi motocikl, a 1886. Karl Benz je napravio prvi automobil.


Najslavniji proizvođač automobila svoju prošlost i budućnost duguje pionirima auto-moto industrije Gottliebu Wilhelmu Daimleru (1834. - 1900.) i Carlu Friedrichu Benzu (1844. - 1929.)

Bila je to motorna kočija s tri kotača, koja se pokretala jednocilindarskim otto motorom obujma 984 ccm i snage 0,9 KS. Daimler i Benz su tada poslovali odvojeno, nudeći naizmjenice najnovija tehnološka dostignuća. Pola godine nakon Benza, Daimler je napravio svoj prvi automobil, motornu kočiju snage 1,1 KS, koju je konstruirao zajedno s Wilhelmom Maybachom. Prvi veliki uspjeh Daimler je zabilježio 1889. na Pariškoj svjetskoj izložbi. Elegantni Daimler Stahlradwagen imao je žičane kotače i pokretao se V2 motorom obujma 565 ccm i snage 1,5 KS te je postizao najveću brzinu od 22 km/h. Taj se automobil uskoro, po licenci, počeo proizvoditi u tvrtkama Panhard&Levassor i Peugeot je označio početak francuske motorizacije.


Prvi serijski proizveden automobil bio je Benz Velo, koji je od 1894 do 1897. proizveden u 381 primjerak

Daimler je uzvratio modelom Riemenwagen, koji je imao mjenjač s četiri stupnja i remenski prijenos. Obje tvrtke pokazivale su veliku sklonost sportskim koncepcijama. Nakon Daimlera Simplexa, koji je krajem 19. stoljeća jurio 40 km/h. Benz je 1902. proizveo prvi roadster, kojim se tvrtka uskoro proslavila. Benz Spider pokretao je dvocilindarski motor obujma 2945 ccm i snage 15 KS pri 1100/min. Bilo je to dovoljno za 60 km/h. Oznaka Mercedes, po svojoj kćeri, upotrijebio je prvi put 1900. Emil Jellinek, jedan od Daimlerovih direktora, za sportski automobil kojeg je za utrke napravio Wilhelm Maybach. Taj automobil je postao poznat kao Mercedes 35 hp. Od 1902. se ta oznaka službeno koristi na automobilima za tržište - prvi je model bio Mercedes Simplex, koji se pokretao četverocilindarskim motorom obujma 5319 ccm i snage 40 KS, koji mu je omogućavao brzinu od 75 km/h. Taj je model imao još jednu novost - imao je kotače sa zračnicama.


Po posebnoj narudžbi za Princa Heinricha konstruiran je prvi automobil sa 100 KS, koji je postigao četverostruku pobjedu na utrci za VN Francuske

Najuspješniji predratni automobili bili su Benz Landaulet (35 KS) i Mercedes 22 Tourenwagen (40 KS), koji su postizali 80 km/h. Nakon I. svjetskog rata uslijedila je kratka stanka, a potom se pojavio roadster Mercedes 10 Sportwagen. Pored standardne verzije s motorom obujma 2614 ccm i 40 KS, nudila se i verzija s kompresorom i snagom od 65 KS, koja je razvijala čak 110 km/h. Poseban događaj bio je 1926., kad je predstavljen luksuzni kabriolet Mercedes 630. Velika gospodarska kriza je tvrtke Daimler Motoren Gesellschaft i Benz & Cie na ujedinjenje. Fuzijom obavljenom 1926. Omogućena je racionalnija proizvodnja i osigurano više novca za tehnološki razvoj. Odmah nakon ujedinjenja napravljena su dva nova automobila srednje klase sa 6-cilindarskim motorom - Stuttgart i Mannheim. Najuspješnija Mercedesova serija iz 30-ih bila je 500 K, koji se proizvodio u verzijama Cabriolet C, Spezialroadster i 500 K. Njegov 8-cilindarski motor obujma 5401 ccm u kompresorskoj je verziji razvijao 180 KS pri 3400/min, što je omogućavalo i danas uvažavajuću brzinu od 170 km/h. Tada je učinjen još jedan veliki skok...


Mercedes 630 je u izvedbi s kompresorskim prednabijenim 6-cilindarskim motorom obujma 6243 ccm istiskivao 140 KS, što je omogućavalo brzinu od 124 km/h

Na berlinskom automobilskom salonu u veljači 1936. Daimler-Benz je izazvao pravu senzaciju modelom 260 D, prvim automobilom na svijetu s dizelskim motorom. Četverocilindarski agregat obujma 2545 ccm i snage 45 KS gurao je dvotonsku limuzinu sa šest sjedala brzinom od 95 km/h. Zbog pouzdanosti, ekonomičnosti i dugovječnosti taj je automobil bio iznimno popularan među taksistima. No, uskoro je nastupio rat, a Daimler-Benz se aktivno uključio u proizvodnju za ratne potrebe. Najviše je proizvodio motora za tenkove, podmornice i zrakoplove. Prvi benzinski motor s benzina prvi je put ugrađeno 1937. u avionski motor Daimler-Benz DB 601 V12, s kojim je Messerschmitt Me 209 V1 (verzija legendarnog Bf-109) postigao apsolutni brzinski rekord od 755,1 km/h. S twin-turbo nabijanjem razvijao je 1800 KS, a jednu minutu, u overboostu, čak 2300 KS. Taj je rekord trajao do 1966., kad ga je oborio Grumann F8F Bearcat, sa 776 km/h. Nakon II. svjetskog rata proizvodnja je obnovljena modelom 170, koji je nastao na predlošku najprodavanijeg predratnog Mercedesa. Još se i danas često sreće kod kolekcionara i 'glumi' u ratnim filmovima. Mercedesu nije trebalo puno za oporavak. Paleta limuzina obnovljena je modelom 180, prvim visokoserijskim automobilom koji je imao samonoseću karoseriju, provjerenu na crash-testovima. O ostalome detaljnije, kad dođe na red Mercedes-Benz...

(žm)


U automobilu je direktno ubrizgavanje benzina zaživjelo 1954., u legendarnom kupeu s krilnim vratima Mercedes-Benz 300 SL Gullwing, koji je iz rednog 6-cilindraša obujma 2996 ccm istiskivao 210 KS




Cindrić



Cindrić

Mazda kampanja



Vulkal gume