2.6.2019. Autor: Željko Marušić

Dvije važne poruke tragične nesreće španjolskog nogometnog reprezentativca Reyesa

Prvo, vozač je odgovoran za 85 posto nesreća i ni najbolja cesta, niti najsigurniji automobil ne mogu kompenzirati sumanutu vožnju, drugo, suvremeni benzinci deset puta lakše se pretvore u buktinju od dizelaša...

Često sam u stručnim krugovima morao osporavati tezu kako tri utjecajna čimbenika, vozač, vozilo i prometnica utječu s po 33,3 posto utjecaja. Naime, vozač može i po najnesigurnijoj prometnici i najnesigurnijim automobilom, prilagođujući brzinu karakteristikama prometnice i automobila (čl. 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) sigurno stići na odredište. 

Obrat ne vrijedi, pa ni najsigurniji automobil (Mercedes-Benz S550 Brabus), ni vrlo kvalitetna, sigurna prometnica (španjolska autocesta A-376), ne mogu kompenzirati sumanutost vožnje, kao jučer, kad je bivši španjolski nogometni reprezentativac Jose Antonio Reyes, luksuzno-sportskim automobilom visoke klase Mercedes-Benz S550 Brabus, u zavoj autoceste na jugozapadu Španjolske, doletio s više o 200 km/h. A ograničenje brzine je 120 km/h. 

Zbog toga su realni omjeri utjecaja na prometne nesreće i odgovornosti: vozač 85 posto, prometnica 10 posto, vozilo 5 posto. To je prosjek, a u konkretnom slučaju vozač je krivac 100 posto.

Da je prometnica dvostruko važnija od vozila egzaktno pokazuje sljedeći primjer: na hrapavom asfaltu dobro drži i najlošija guma, a obrat ne vrijedi, ako je poledica, niti jedna guma ne može pomoći! 

A vozač je višestruko važniji od ceste i automobila zajedno. To potvrđuje i jučerašnja prometna tragedija u Španjolskoj.

Stravičnu nesreću, u kojoj je nakon zanošenja, udaranja u betonske blokove, izlijetanja, prevrtanja i zapaljenja automobila uz vozača poginuo i njegov rođak, a drugi je teško ozlijeđen, po hrvatskim zakonima izazvalo je kršenje Zakona o sigurnosti prometa na cestama po dva osnova.

čl. 54. st 2. - 3000 do 7000 kn za prekoračenje brzine veće od 50 km/h

čl. 51. st 1. - 500 kn za neprilagodbu brzine uvjetima u prometu

Je li se radilo i o obijesnoj vožnji, po hrvatskim zakonima, pokazat će analiza krvi vozača na alkohol, droge i psihoaktivne lijekove, no ovakve nesreće pokazuju da treba doraditi tumačenje obijesne vožnje, jer  dinamika i ishod nesreće ukazuju da je riječ o obijesnoj vožnji 'par exellance'.

Iz toga proizlazi da bi temelj za povećanje sigurnosti na cestama i autocestama bilo postavljanje mreže radarskih kamera i sankcioniranje prekršaja evidentiranih na svakoj mjernoj lokaciji. Ne treba se riskantno i višestruko štetno, nelogično utrkivati s takvima presretačima. 

Brzinu na autocesti, naprosto, treba nadzirati te MUP treba nastaviti s postavljanjem radarskih kamera, koje su višestruko korisne onima poli poštuju zakone.

U Španjolskoj je, za prekoračenje brzine na autocesti od 80 km/h uz privremeno oduzimanje vozila i kaznu od najmanje 3000 eura propisana je zatvorska kazna.


U Kanadi je na autocestama ograničenje 100 km/h, a za prekoračenje brzine veće od 50 km/h kazna je do 10.000 kanadskih dolara (49.080 kn)

Drugi važan zaključak je da je rizik zapaljenja suvremenog turbobenzinskog automobila u težoj prometnoj nesreći deset puta veća nego kod turbodizelskog. Tu vrlinu dizelskih automobila, koje miču s tržišta više zbog geopolitike nego ekologije, često se prešućuje

No, dobro je znati da se, u forsiranoj vožnji turbopunjač i ispušni sustav zagrijavaju na 900, ekstremno i više od 1000 Celzijevih stupnjeva. A u teškom sudaru, praktički je nemoguće spriječiti da lakozapaljivi benzin, iz visokotlačnog sustava za ubrizgavanje poprska užarene dijelove motora i nastaje buktinja.

Dizelski motori razvijaju 50-ak Celzijevih stupnjeva niže vršne temperature, a dizelsko gorivo se znatno teže zapali. Dakle, ako se negdje automobil nakon nesreće zapalio, vjerojatno je riječ o benzinskom. To je dodatan razlog da turbobenzinskim automobilom ne ludujete po cesti.

Noseća slika: ilustracija






BMW banner