3.1.2019. Autor: Željko Marušić

Ekskluzivno: Tijekom 2018. na našim je cestama poginulo 317 osoba, 4,2 posto manje nego u 2017.

Nije dobro, ali pozitivni pomaci ipak ohrabruju, pogotovo jer je trend do kolovoza, prema 2017., bio negativan, kad je niz brutalnih tragičnih nesreća 'digao na noge' javnost, a policija bitno pooštrila mjere protiv obijesnih vozača

Prema podacima koji nisu konačni (možda će se pribrojiti preminuli do 30. siječnja 2019., koji su nesreću imali u 2018.), na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradalo 317 osoba. To je 4,2 posto manje nego u 2017., kad je u prometnim nesrećama poginula 331 osoba.

Zanimljivo, do kolovoza, trend je, u usporedbi s vrlo lošom 2017. bio negativan, a onda su se desile stravične nesreće, na Jadranskoj magistrali u Starigradu, kad je pijani 16-godišnjak bez dozvole sportskim motociklom pokosio tri djevojke i jednu usmrtio, na Istarskom ipsilonu, kad je teško alkoholizirana riječka pročelnica, vožnjom u kontra smjeru udarila najprije u jedan, pa nastavivši zabila se u drugi auto, usmrtivši jednu osobu, potom u Ilici, kad je ekstremno neodgovorni, obijesni 20-godišnjak Mercedes-Benzom C63 AMG Coupe s 510 KS sumanutom brzinom na prometnici s ograničenjem 50 km/h izazvao jednu od najstravičnijih prometnih nesreća u hrvatskoj povijesti, s dvije poginule osobe i ozlijeđenima.

Javnost  se 'digla na noge', a ključnu pozitivnu ulogu odigrali su mediji. Svi su vidjeli da je 'vrag odnio šalo', počelo se zazivati oštrije, drastičnije kažnjavanje najtežih prekršitelja, njihovom isključivanju iz prometa, na što sam proteklih deset godina ukazivao stotine puta, policija je krenula oštrije prema najtežim prekršiteljima. ubrzala se izrada prijedloga novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama...

A onda se, u splitskoj Poljičkoj cesti, gdje je teško pijana vozačica Audija A3, projurivši kroz crveno svjetlo, na sebri usmrtila 19-godišnjakinju. Taj je događaj toliko uzbunio javnost, svi su počeli dizati glas, i vjerojatno će se pokazati da je to bio prijelomni trenutak u povijesti sigurnosti na hrvatskim cestama.

Velika je zasluga i na policiji što je, zasad privremeni broj poginulih na našim cestama tijekom 2018., za tridesetak manji nego što se moglo pretpostaviti ljetos.

Dakle, zasad privremeni rezultati ohrabruju, ali daleko su od toga da možemo biti zadovoljni, iz sljedećih razloga:

1. Prema Nacionalnom programu o sigurnosti cestovnog prometa 2011-2020 trebali bismo u 2020. imati 'samo' 213 poginulih. Ovogodišnjih 104 više (+49%) pokazuje da se plan neće ispuniti.

2. Broj poginulih je 3,3 posto veći nego 2016., kad ih je bilo 307.

3. Razmjerne brojke treba gledati i u kontekstu intenzivnog iseljavanja i to radno, dakle i vozački, najaktivnijeg dijela stanovništva, pa je tim pokazateljima realna razmjerna smrtnost na hrvatskom cestama oko 80 godišnje na milijun stanovnika, što je oko 60 posto više od prosjeka EU-a! 

4. Najavljeni prijedlog oštrijih sankcija za najteže prekršitelje načelno je dobar, ali samo njime, bez sustavnog, cjelovitog pristupa, predstavljenog 5. prosinca 2018. u CVH, na stručnom skupu 'Prijedlog mjera za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu, stanje se neće bitno poboljšati.


Prilog 1

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA

1979. ..................1605 ('crni' rekord)

1990. ..................1360

2000. ..................  655 

2001. ..................  647 

2002. ..................  627 

2003. ..................  701 

2004. ..................  608 

2005. ..................  597 

2006. ..................  614 

2007. ..................  619 

2008. ..................  664 

2009. ..................  548

2010. ..................  426

2011. ..................  418

2012. ..................  393

2013. ..................  368

2014. ..................  308

2015. ..................  348

2016. ..................  307

2017. ..................  331

2018. ..................  317


Prilog 2

STRUČNI SKUP: PRIJEDLOG MJERA ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U CESTOVNOM PROMETU

Centar za vozila Hrvatske, Zagreb, Capraška 6, Velika dvorana, 5. prosinca 2018. u 10 sati

Polazišta za raspravu je nužnost sustavnog, cjelovitog pristupa problemu sigurnosti cestovnog prometa:

1. Najavljeni prijedlog oštrijih sankcija za najteže prekršitelje načelno je dobar, ali samo njime, bez sustavnog, cjelovitog pristupa, stanje se neće bitno poboljšati. Stoga je nužno uspostaviti izvjesnost kažnjavanja, kako bi oni koji drastično krše prometne propise bili svjesni rizika da će biti uhvaćeni u prekršaju, odgovarajuće kažnjeni i isključeni iz prometa.

2. Treba bitno, sustavno poboljšati nadzor i sankcioniranje cestovnom prometu, prvenstveno postavljanjem radarskih kamera, čije su snimke dokaz na sudu, na raskrižjima, pješačkim prijelazima i opasnim dionicama te temeljito unaprijediti pravosuđe, uz tretiranje teških prekršaja kroz kazneni, a ne prekršajni zakon. 

3. Uz kontrolu brzine, prolazaka kroz crveno svjetlo, nezaustavljanja na pješačkom prijelazu, pretjecanja preko pune linije, slalom vožnje..., kamerama i izravnim kontrolama trebalo bi intenzivirati kontrole korištenje mobilnih telefonskih uređaja u vožnji, jer distrakcije i odvraćanje pozornosti od prometnice, izazvano time, postaju jedan od najopasnijih uzročnika pogibeljnih nesreća.

4. Trajan, poseban prioritet treba biti kontrola vozača na alkohol, posebice u noćima vikenda, uz intenziviranje kontrola na droge te lijekove i stimulativna sredstva, koje vozači ne smiju koristiti. Usto treba pojačati kontrole vezivanja sigurnosnih pojaseva, jer je hrvatska realnost da se više od trećine osoba na stražnjim sjedalima ne vezuje!

5. Važno je, u prekršajnu i kaznenu odgovornost za prometne prekršaje, uz izravne uključiti i neizravne čimbenike prometne sigurnosti, prvenstveno one koji projektiraju, izrađuju i održavaju prometnice, postavljaju i održavaju signalizaciju, servisiraju vozila, prodaju i poslužuju vozačima alkohol...

6. Treba poticati važne, posredne mjere za smanjenje stradavanja, prvenstveno snižavanje cijena taksi prijevoza, uz subvencioniranje u noćima vikenda te smanjivanje davanja na aktivno i pasivno sigurna vozila. Bilo bi korisno za sve da se za nova vozila s 5 Euro NCAP zvjezdica za sigurnost trošarina smanji 50%, a ako usto imaju sustave upozorenja napuštanja trake i autonomnog kočenja 100% (bez trošarine).

7. Jedna od ključnih mjera je dosljedna primjena sustava EuroRAP, kao bi prometnice 'opraštale pogreške vozačima'. Treba sustavno početi zaštićivati ili uklanjati betonske mostiće preko uzdužnih odvodnih kanala, armirano-betonske i čelične stupove, stabla i ostale krute predmete i objekte uz cestu. 

8. Predložit će se mjere nagrađivanja vozača koji su 5 i više godina bez ijednog prometnog prekršaja (50%, 60%... popusta na sva davanja i cestarinu). U financiranje te mjere prvenstveno bi se trebale uključiti osiguravajuće kuća, a dijelom i država, jer izravno i znatno smanjuju materijalne rashode, uz ostale nemjerljive koristi. Ta bi mjera vrijedila samo za vozače bez i najmanjeg prekršaja, i bez opomene.

9. Treba posebno naglasiti poražavajuću hrvatsku realnost da gotovo 40 posto osoba poginulih, odnosno preminulih do 30 dana nakon nesreće, preživi trenutak nesreće. To je posljedica sporog i nedovoljno učinkovitog zbrinjavanja ozlijeđenih nakon nesreća i nepostojanja hitne helikopterske medicinske službe, po standardima prometnih sustava razvijenih i prometno sigurnih zemalja. Dakle treba čim prije ustrojiti službu HEMS Croatia, sa 6 baza (Zagreb, Požega, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik), pričem bi bazu u Dubrovniku trebalo ustrojiti u partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. 

10. Na skupu će se otvoriti rasprava o velikom, a dosad netretiranom problemu u prometu velikih gradova, koji u špicama za 10 do 30 posto povećava gužve. Naime, sve je učestalija praksa korištenja mobilnih uređaja tijekom čekanja na crvenom svjetlu. Vozači čitaju i pišu poruke, pregledavaju i odgovaraju na mejlove, razgovaraju..., posebice na lijevim skretačima s duljim intervalima te potom ne krenu odmah s paljenjem zelenog svjetla. Često prođe nekoliko sekundi, potom drugi vozači počnu trubiti, izgubi se trećina semaforskog intervala te kroz raskrižje, umjesto 10 ili 12, prođe tek 6 ili 8 vozila. Policija treba početi dosljedno kažnjavati korištenje mobitela u vožnji, u gibanju i mirovanju, a kazne treba (znatno) povećati.





Mazda


Gulf

Tembo