30.12.2018. Autor: Mihael Miljak

Najsmrtonosnije autoutrke u povijesti: 1955., u 'krvavih 24 sata Le Mansa', 84 poginulih!

Mercedes-Benz, Ferrari, Jaguar, Porsche, Aston Martin i Maserati... Hawthorn, Fangio, Moss, Fitch, Levegh... Utrku su najavljivali kao najveću svih vremena. Najbolji bolidi i najbolji vozači... Do sumraka Francuz Levegh bio je mrtav, kao i još 83 nesretna gledatelja, a više od 120 osoba je ozlijeđeno

Nakon katastrofe na '24 sata Le Mansa', 11. lipnja 1955., najkrvavije utrke na kotačima u povijesti, Mercedes-Benz se povukao iz automobilizma sve do kasnih 1980-ih, Fangio više nikad nije vozio Le Mans, a mnoge su države ukinule autoutrke na neko vrijeme....

Pobijedio je Mike Hawthorn, slavivši uz šampanjac. Na Leveghovom sprovodu francuski su novinari iz revolta držali Hawthornovu fotografiju sa šampanjcem. Ironijom sudbine Hawthorn je poginuo četiri godine kasnije u nesreći s Mercedes-Benzom.

Gledatelji, policija i vatrogasci satima izvlačili preživjele ispod unakaženih tijela stradalih. Na stazu su brzo došli i brojni svećenici koji su unesrećenima davali posljednju pomast.

Istraga je zaključila da nitko za 84 mrtvih nije kriv, da se, jednostavno, radi o nesreći. Ipak, loš asfalt, zaštitna ograda visoka tek jedan metar te bubanj kočnice umjesto diskova na Leveghovu Mercedes-Benzu bili su smrtonosna kombinacija, koja je dovela do najveće tragedije u povijesti automobilizma. 

Pojavile su se i teorije zavjere, da je Daimler-Benz na bolidima koristio neprovjerenu tehnologiju, no one nikad nisu dokazane...

1.

Utrka: 24 sata Le Mansa

Godina: 1955.
Stradalih: 84 preminulih


Mercedes-Benz 300 SLR Pierrea Levegha jurio je 240 km/h kad je udario u Austin-Healey Lancea Macklina. Levegh je na mjestu preminuo, a od siline udarca njegov se bolid razletio u tri dijela, uletio u publiku i zapalio. Uz Francuza službeno su poginula još 83 gledatelja. Utrka je ipak nastavljena, jer su organizatori željeli 250.000 posjetitelja zadržati uz stazu, kako ne bi zakrčili ceste i usporili vozila hitne pomoći. Gladatelji na drugoj strani staze više od šest sati  uopće nisu znali da se dogodila tragedija. Tek kad se Mercedes-Benz povukao shvatili su da nešto nije u redu...



2.
Utrka: Mille Miglia
Godina: 1957.
Stradalih: 11 preminulih

Španjolski plejboj i aristokrat Alfonso de Portago u selu Guidzzolo izgubio je kontrolu nad Ferrarijem 335 S, probio ogradu i pomeo gledatelje uz cestu. Poginuo je zajedno sa suvozačem Edmundom Nelsonom i još devetero ljudi, od kojih petero djece. Portago je vozio 220 km/h kad mu je pukla guma. Predugo je čekao s promjenom, jer je silno želio pobijediti. Nakon toga je Mille Miglia, jedna od najvećih utrka u povijesti, ugašena. - Mnogi su natjecatelji bili su kuhari, frizeri, bankari... Čudi me da nije bilo i više tragedija, rekao je Stirling Moss, legenda autosporta.


3.
Utrka: Pariz - Madrid
Godina: 1903.
Stradalih: 9 preminulih

Premda se početkom prošlog stoljeća nije vozilo 200 km/h, nesreće nisu bile rijetke. Utrka Pariz-Madrid iz 1903. vozila se tek jedan dan. Uz stazu se okupilo 100.000 ljudi, a vojska, zadužena za sigurnost, nije mogla kontrolirati tu masu. Poginulo je pet vozača i mehaničara, te četiri gledatelja. Francuske i španjolske vlasti prekinule su utrku. 


4.
Utrka: Pariz - Dakar
Godina: 1986.
Stradalih: 7 preminulih

Tijekom rutinske kontrole etape srušio se helikopter u kojem je bio osnivač legendarne utrke Thiery Sabine. Uz njega su poginule još četiri osobe: pilot Francois-Xavier Bagnoud, novinarka Nathalie Odent, RTL-ov tehničar Jean-Paul Lafurte francuski pjevač i kompozitor Daniel Belavoine. Te godine poginula su i dva motociklista, Keneko i Marioni.


5.
Utrka: Formula 1, VN Južne Afrike
Godina: 1977.
Stradalih: 2 preminulih

Velšanin Tom Pryce naletio je na službenu osobu, 19-godišnjeg Fredrika Jensena van Vuurena, koji je krenuo gasiti požar na bolidu Renza Zorzija. Van Vuuren je od odmah preminuo, a aparat za gašenje požara težak 18 kilograma, koji je nosio, potom je pogodio u glavu i usmrtio nesretnog Prycea. Velšanin je imao samo 27 godina.

6.
Utrka: cijela sezona Formule 1
Godina: 1982.
Stradalih:  2 preminulih

U kvalifikacijama za VN Belgije Gilles Villeneuve se sudario s Jochenom Massom. Villeneuve je ispao iz bolida i s velike visine pao na tlo. Preminuo je tu večer u bolnici. Staza u Montrealu nosi njegovo ime. Na Velikoj nagradi Kanade novak Riccardo Palleti udario je u stražnji dio bolida Didiera Pironija. Palleti je izgorio u požaru.


7.
Utrka: Formula 1, VN Italije
Godina: 1994.
Stradalih: 2 poginulih

Ayrton Senna je pri više od 200 km/h udario u zaštitnu ogradu u zavoju Tamburello. Bila je to posljednja izravna smrt vozača u Formuli 1. Od tog dana sigurnost na stazama formule 1 postala je prioritet. Dan ranije, tijekom kvalifikacija, smrtno je stradao i Austrijanac Roland Ratzenberger. Izgubio je u brzom zavoju kontrolu nad bolidom i udario u zid.

8.
Utrka: Indy 500
Godina: 1964.
Stradalih: 2 preminulih

Debitant Dave McDonald u drugom je krugu udario u zid. Spremnik goriva u njegovu bolidu od siline udarca se raspao i zapalio. Vatra i dim uzrokovali su nekoliko manjih sudara, no potom je na McDonalda naletio Eddie Sachs, što je, apk, uzrokovalo novu eksploziju. Obojica su poginula. Momčadi su nakon toga benzin zamijenile metanolom i koristile ga do 2007.