16.4.2017. Autor: Dino Milić-Jakovlić

Najveći konstruktori automobilskih motora: 12 velikih meštara

Današnje motore pune elektronike stvaraju ekipe stručnjaka, a nekadašnji su bili remek-djela koja su radili individualci

Tražimo li najvećeg konstruktora u povijesti automobilskih motora, moramo prvo definirati gdje ćemo postaviti granice, odnosno što uopće možemo računati za automobilske motore. Dobro je poznato da su svi osnovni tipovi motora bili patentirani u vremenu prije razvoja automobilske industrije. Nikolaus August Otto i nekako obično u sjeni ostavljani otac dvotaktnog motora Dugald Clerk uopće nisu imali viziju o tome da bi njihove izume mogla koristiti i nekakva kola bez konja. Rudolf Diesel već jest, no ni njegovom motoru osnovna namjena nije bila primjena u automobilima. 

Slično se može reći i za motore dvojca Gottlieb Daimler-Wilhelm Maybach, i oni su zapravo imali isprva drukčije planove, a onda stvorili biznis od nečega što im je bio samo nusprodukt. Prvim se uistinu velikim konstruktorom specifično automobilskih motora može smatrati Carl Benz, majstor za dvotaktaše kome moramo zahvaliti i što nam je u amanet ostavio bokser konfiguraciju. Odlučili smo se ipak junake ove priče potražiti u XX. stoljeću, među ljudima koji stvorili neke od najlegendarnijih motora u povijesti automobila. 

Prednost su, razumljivo, dobili kreatori onih posebnih, sportskih i trkaćih motora, o kakvima ipak svi maštamo i divimo im se. Svaki bi ljubitelj automobila zacijelo na ovu listu dodao neka imena, neka pak izbacio, no dvanaestorica su odabranih ipak svakako zaslužila naći se na svakoj malo široj listi. Pa tko je onda najveći? U većini anketa na površinu isplivava ime Vittorija Jana, no ne treba zaboraviti ni da je dr. Felix Wankel jedini čovjek u povijesti koji je osmislio, konstruirao i u serijsku proizvodnju pustio vlastiti automobilski motor - svi su ostali samo dorađivali tuđe ideje ili osmislili neke dijelove unutar već postojeće paradigme.

Ovo je priča  o najvećim majstorima od najvećih, velikanima koji  su bili univerzalni. Mnogi majstori za motore, poput Hansa Ledwinke, Bizzarrinija, Colomba, Millera... stvarali su i čitave automobile. Ako sad raspravljamo o tehnologijama s pet i šest taktova.



GIOTTO BIZZARRINI (1926. - ...): Jedan motor i sto razloga legende


Veliki je inženjer ponajprije poznat po konstrukciji čitavih automobila, od Ferrarija 250 GTO do modela vlastite marke (zanimljivo, s američkim V8 motorima), no njegova je tvrtka Società Autostar odradila jednu narudžbu, konstruirala i 1963. isporučila posve novi V12 motor ambicioznom start-upu iz okolice Bologne pod imenom Lamborghini. I bez toga bi bio legenda, ovako je još veća.


Lamborghinijev je V12 ostao u produkciji do 2010.



ED COLE (1909. - 1977.): Stvorio je Chevy small-block V8


Nakon što je 1948. sudjelovao u konstrukciji novog Cadillacovog V8 našao se na čelu tima koji je razvio prvi Chevroletov motor tog tipa. Pokazat će se toliko superioran svim ostalima da će na kraju biti ugrađen u barem neki model svake GM-ove marke, uz iznimku Saturna. Cole je kasnije vodio još niz projekata unutar korporacije, uključujući razvoj Chevroletovih modela Corvair i Vega.


GM je 2011. proizveo stomilijunti primjerak motora



GIOACCHINO COLOMBO (1903. - 1988.): Veličanstveni bolidi crvene boje


Učenik Vittorija Jana proslavio se motorom Alfa Romea 158 s kompresorom (razvijen još 1937., F1 prvak postaje 1950. i 1951.), te ga je Enzo Ferrari angažirao za izradu prvog i najpoznatijeg V12 motora svoje novoosnovane tvrtke. Kasnije je bio glavni konstruktor legendarnog Maseratijevog F1 bolida 250 F, a potom od 1957. do 1970. radio za dominantni motociklistički tim MV Aguste.


Od 1497 do čak 4943 ccm narastao je Ferrarijev V12



KEITH DUCKWORTH (1933. - 2005.): Petnaest godina zakon Formule 1


Nakon što je radio u Lotusu na razvoju mjenjača 1958. s Mikeom Costinom osniva Cosworth. Blisko surađujući s Fordom i Lotusom, 1967. stvara legendarni DFV, najuspješniji motor u povijesti Formule 1. Kasnije je vodio razvoj i novih generacija Cosworthovih F1 motora, s turbom i atmosferskih. Sin Roger bio je među voditeljima razvoja Cosworthovih inačica Fordovih modela Sierra i Escort.


U dobrom društvu, s njim su Chapman, Clark i G. Hill



ALEXANDER VON FALKENHAUSEN (1907. - 1989.): Kamen temeljac svih uspjeha BMW-a


Poznati vozač utrka 1950-ih je vodio vlastitu F1 momčad AFM, a potom se vratio ranijem poslodavcu, BMW-u. Od 1957. vodi razvoj motora, iz čega proizlaze legendarni 4-cilindraš M10 (1960.) i 6-cilindraš M30 (1968.) Posebno je značajan razvoj turbo tehnologije, koju BMW stavlja na tržište 1973. Paralelno je do 1964. uspješno vozio utrke, a do 1976. vodio trkaći odjel bavarske tvrtke.


Proslavljen u seriji 02, M10 se ugrađivao do 1984.



WALTER HASSAN (1905. - 1996.): Stvarao za cestu, a osvajao piste


Engleski čarobnjak bio je prvi mehaničar zlatne ere Bentleya, a kada je napustio svijet utrka kreirao je motore koji su civilnu namjenu nadopunili sportskim uspjesima. Jaguarovi motori sa 6 i 12 cilindara osvajali su Le Mans, a Coventry-Climax FW, izvorno namijenjen vatrogasnim pumpama, donio je Jimu Clarku i Lotusu 2 F1 titule. Lotus Elite i Hillman Imp rabili su cestovne inačice.


Jaguarov redni šestak pet je puta osvojio Le Mans



VITTORIO JANO (1891. - 1965.): Još za života je smatran najvećim


Mađarskog porijekla, pravim imenom Viktor János, zanat je isprva naučio u Fiatu, a proslavio se u Alfa Romeu. Njegove konstrukcije dovele su milansku tvrtku na vrh u svijetu utrka, ali i cestovnih automobila. U Lanciji je vodio razvoj Aurelije s prvim V6 motorom, a potom i trkaćeg programa. Naposljetku je u Ferrariju razvio V6 i V8 motore, koji su tu tvrtku vratili na vrh Formule 1.


Redni su osmaci vladali Le Mansom i Mille Miglia



AURELIO LAMPREDI (1917. - 1989.): Vladar Formule 1 i šećerne trske


Nakon rada u Piaggiju i Isotta-Fraschiniju proslavio se 'velikim' Ferrarijevim motorom, s kojim osvajaju prve F1 pobjede i titule. Potom radi za Fiat i razvija megauspješni DOHC motor modela 124 (kasnije vladar relija u Lanciji Delti), V6 modela 130 i znani nam manji motor za 128. Vrlo je značajan i njegov razvoj motora za brazilski 147, prvi masovno proizvedeni automobil na etanol.

'Bialbero' je činio osnovu uspjeha Fiata i Lancije


Bialbero je činio osnovu uspjeha Fiata i Lancije.



HANS METZGER (1929. - ...): Plemenita vještina izgradnje boksera


Porsche ga je ugrabio odmah nakon diplome, te su ga već nakon 3 godine stavili na čelo razvoja motora za F1. Pa je složio šestak za novi cestovni model 911. Pa 12-cilindrični bokser za 917. Pa se malo zabavljao ugradnjom turbopunjača na već postojeće motore. Pa razvio TAG-ov F1 turbak kojim je McLaren vladao pistama. Otišao je u mirovinu 1994., prije prelaska 911 na vodeno hlađenje.


Mnogima prva asocijacija na pojam 'sportski motor'



TADEK MAREK (1908. - 1982.): Poljsko-engleska priča o uspjehu


Rat je odredio sudbinu ovog velikana, koji je diplomirao u Krakowu i počeo raditi za lokalne podružnice Fiata i GM-a. Poput mnogih Poljaka, u ratu je prebjegao u Englesku i borio se odande. Ubrzo je prebačen na razvoj tenkovskih motora. Kasnije je radio za Austin i potom Aston Martin, gdje je razvio oba legendarna motora te najbritanskije tvrtke, prvo redni šestak, a potom i moćni V8.


Potpuno ručne izrade, 1 je majstor sklapao 1 motor



HARRY MILLER (1875. - 1943.): Vladar Indy 500 više od 50 godina


S pomoćnikom Fredom Offenhauserom napravio je trkaći motor, modeliran po uzoru na 16-ventilski Peugeot, te 1920-ih postao apsolutni vladar Brickyarda. Genij na svim poljima, razvio je trkaće bolide s prednjim i integralnim pogonom. 1933. bankrotira, te Offenhauser otkupljuje tvrtku i uz kontinuirani razvoj nastavlja u velikom stilu dominirati američkom trkaćom scenom sve do 1970-ih.


Nevjerojatnih 39 pobjeda (12 kao Miller, 27 kao Offy)



FELIX WANKEL (1902. - 1988.): Jedina prava novost 20. stoljeća


U suradnji s tada još prvenstveno tvornicom motocikala, kasnije i automobila NSU, ovaj je genijalni konstruktor do serijske produkcije doveo svoj rotacijski motor, jedini posve novi tip predstavljen i proizveden u 20. stoljeću. Problem pouzdanosti kasnije je riješen, no visoka potrošnja ostala je glavni razlog zašto nikada nije postao prava konkurencija tradicionalnijim koncepcijama.


Kompaktne dimenzije su moguće zbog rotacijske komore





Mazda


Gulf

Tembo