24.2.2019. Autor: Željko Marušić

Novi Alfa Romeo GTV, zvijezda Ženeve, sportska transformacija Giulije i Stelvija

Treća generacija GTV-a i peta generacija Alfinog kupea uzbudljiva je hibridna jurilica s četiri sjedala, raspodjelom masa 50/50, vršne snage 610 KS i pogonom 4x4 s vektoriranjem pogonskog momenta straga

Koncern FCA nastavlja s intenzivnim programom oživljavanjem nekad slavne marke Alfa Romeo, koja je vrhunac doživjela 1950., kad je Giuseppe 'Nino' Farina osvojio prvo prvenstvo Formule 1 u bolidu Alfa Romeo Tipo 159! Bila su to vremena kad je to ime značilo više od Ferrarija, a Porsche je tek nastajao. 

Nakon uspješnih novih modela Giulia i Stelvio, koje smo testirali, stiže treći model na platformi 'Giorgio', s motorom uzdužno sprijeda te izvorno stražnjim pogonom i dogradnim 4x4 - GTV. Kratica od 'Gran Turismo Veloce', kao puna oznaka modela, prvi je put korištena za Tipo 116. Proizvodio se od 1974. do 1987. na bazi Alfette, nasljednice prethodne Giulije, tržišno najuspješnijeg modela u povijesti Alfa Romea. 

Drugi model Serie 916, proizvodio se, paralelno sa Spiderom od 1955 . do 2005. , na tehnologiji modela 155, s prednjim pogonom (to 'Alfistima' nikada nije 'sjelo'). Sada dolazi treći GTV, ali to je u stvari peta generacija, a prva je billa Giulietta Sprint (Tipo 101), koja se proizvodila od 1954. do 1965. Novi je dakle 2-vratna coupe izvedenica modela Giulia, odnosno Stelvio. 

Njegov nastanak posljednja je ostavština nedavno preminulog šefa Sergija Marchionnea i neće biti, kako su mnogi pomislili 'na prvu', model u konfiguraciji 2+2, nego punopravni četverosjed. To je posebno važno za američko, ali i europsko tržište. Uz verziju Coupe, koja će u predserijskoj verziji biti predstavljena na salonu u Ženevi (7. do 17. ožujka), godinu potom očekuje se i Spider Convertible. 


Usmjeren je izravno na najsnažnije verzije BMW-a Serije 4, Audija A5 i Mercedes-Benza C-klase. Kako bi udovoljio strogim emisijskim standardima, smanjio potrošnju, a istodobno osigurao vrhunske performanse, ugrađen je hibridni pogon, s elektromotorom u 'sendviču' s bi-turbobenzincem 2.9 V6 i automatskim 8-stupanjskim mjenjačem. 

Snaga bi-turbobenzinca je smanjena s 510 na 470 KS, ali je istodobno zadržan najveći moment od 600 Nm. Sustavna je snaga 540 KS, a vršna, dodatnim impulsom iz elektromotora, 610 KS.  U čistom električnom pogonu (sa sustavom plug-in, punjenja iz mreže) moći će voziti do 50 km.

Kako bi osigurali sportska vozna svojstva osigurana je raspodjela mase 50/50 posto, a za to je zaslužan aktivni diferencijal straga, s vektoritanje snage. Uz ovu 'top-gun' izvedbu, ponudit će se i nešto blaža, ali dovoljno oštra, s 4-cilindarskim turbobenzincem 2.0 navijenim na više od 300 KS i stražnjim pogonom.

Ilustracija: Andrei Avarvari/Carmagazine

POVIJEST MODELA

1. generacija ... Giulietta Sprint, Tipo 101,  na bazi Giuliette, stražnji pogon (1954. - 1965.)  

2. generacija ... Giulia  Sprint GT, Serie 105/115, na bazi Giulije, stražnji pogon (1963. - 1977.)

3. generacija ... GTV, Tipo 116, na bazi Altette, stražnji pogon (1974. - 1987.)

4. generacija ... GTV, Serie 916, na bazi 155, prednji pogon (1995. - 2005. )

5. generacija ... GTV, Tipo 952, na bazi Giulije, 4x4/stražnji pogon (2021. - ... )