3.8.2013. Autor: Dino Milić-Jakovlić i Željko Marušić

Opel Kadett B (1965. - 1973.) - prvi 'Das Auto'

Bio je pojam poizdanosti i 'neuništivosti', dvostruko skuplji a osjetno lošijih performansi od Tristaća (Zastave 1300), ali itekako isplativ, statusni simbol 'radničke klase'

Kad se poznavatelji automobilske povijesti sjete što je 1960-ih i 1970-ih bio i predstavljao Kadett, uz sve češće najave iz GM-a o gašenju marke Opel i odluku da 2016. zatvori pogon u Bochumu, dođe im da zaplaču. 

Tada je Volkswagenov glavni i praktički jedini adut bila ‘Buba’, koncern iz Wolfsburga ni približno nije imao ulogu kakvu ima danas, a ‘zakon’ na većini europskih tržišta bio je Opel. 

Marketinšku kampanju ‘Das Auto’ (auto je, u njemačkom, srednjeg roda), najefektniju u branši, koju odnedavno Volkswagen koristi za cijelu gamu modela, 1969. je pokrenuo Opel, za najvažniji model. Konkretno - ‘Opel Kadett. Das Auto’...

Doduše, većina naših gastarbajtera prvom je ušteđevinom tada kupovala rabljeni Opel Rekord A ili Ford Taunus 17m te na prvi ‘Urlaub’ njime pohitala u rodno selo. A među novima prvi im je izbor bio Kadett B. 

Bio je pojam za kvalitetu i pouzdanost, svjetlosnu godinu ispred ‘Tristaća’ (Zastave 1300), Škode 1000 MB, Moskviča... koji su se tada, razmjerno povoljno, mogli kupiti za dinare. 

Naravno, bilo je u tome pretjerivanja, jer se tada, kad se već nije smjelo o politici, rado pljuvalo po svemu napravljenom ‘u socijalizmu’ (danas kažemo ‘u komunizmu’, a tada se govorilo da ćemo tamo tek stići).

Bio je gotovo neuništiv, poput VW Bube, ali funkcionalniji i boljih performansi te je postao sinonim za pouzdanost

Priča počinje 1962., kad je u novom pogonu u Bochumu, sagrađenom ciljano za proizvodnju ‘anti-Volkswagena’, napravljen model prve generacije - Kadett A. Bila je to kompaktna limuzina s dvoja vrata, dugačka 392 i široka 147 cm. 

Simpatična uglasta forma osiguravala je najviše komfora u najmanjim gabaritima. Klasična ‘kamionska’ koncepcija, s motorom uzdužno sprijeda i pogonom straga preko krutog mosta na lisnatim oprugama, bila je tada uobičajena. Kadett je brzo stekao glas funkcionalnog, kvalitetnog i štedljivog obiteljskog auta solidnih performansi.

Kompaktni ‘motorčić’, kojeg su zbog izvedbe i načina rada (i povijesti Opela, koji je 1862. u biznis krenuo izradom šivaćih strojeva) nazvali ‘šivaća mašina’, iz 993 ccm je razvijao 40 KS. Premda je imao bregasto vratilo u bloku, zbog dobrog razvodnog mehanizma, s razmjerno kratkim motkama i klackalicama, te kratkog hoda klipova, rado se vrtio i iznad 6000/min. 

Uz ukupnu masu od samo 694 kg bilo je to dovoljno za 121 km/h i ‘sprint’ do stotke u 25,5 s. Volkswagen 1200 tada je postizao 116 km/h i ubrzavao za 32 sekunde. Po provjerenoj General Motorsovoj strategiji proizvodio se kao limuzina s dvoja vrata, Coupe i Car-A-Van. Krajem 1963. dobio je verziju S, stupnja kompresije povećanog sa 7,8 na 8,8 i snage 48 KS.

Unutrašnjost je za današnje pojmove spartanska, a tada je prostrana i funkcionalna. Kratku ručicu mjenjača trebalo je doplatiti 90 DM

Bilo je to vrijeme meteorskog uspona njemačkog gospodarstva te je, zbog velikog interesa kupaca, već u rujnu 1965. predstavljen Kadett B. Kako bi se osigurao prostor za stražnja vrata, karoserija je rastegnuta sa 392 na 411 (s dorađenim blatobranima 418) i proširena sa 147 na 157 centimetara. 

Bila je to već prava limuzina. Premda je, uz osnovni dizajn, zadržana i cjelokupna mehanika, motoru je, uz zadržavanje hoda od 61, provrt povećan sa 72 na 75 mm. Time je obujam porastao na 1078 cm, a snaga na 45 KS. Povećan je i napon električne instalacije, sa 6 na 12V. 

Postizao je 125 km/h i ubrzavao za 22 s, što je tada bilo pristojno. Model sa stupnjem kompresije 8,8 razvijao je 55 KS i išao do 135 km/h. Limuzina se proizvodila s dvoja i četvora vrata, a zanimljivi su bili i Coupe, s atraktivnim stražnjim nosačem krova i, posebno, Caravan. Bio je jedinstven i, praktički, bez konkurencije.


Kadett B je 1967. blago dorađen, što se izvana vidjelo po udvojenim stražnjim svjetlima, a stražnji je kruti ovjes, umjesto lisnatih, dobio spiralne opruge, uzdužne držače i Panhardovu motku. Tržište je tražilo više snage, pa je motor od 1078 ccm dvostrukim rasplinjačem nabildan na 60 KS. 

Uskoro je zamijenjen jednako snažnim sa 1197 ccm. Coupe, kojem je 1968. podebljan stražnji nosač krova, čime je izgubio na šarmu, a dobio na sigurnosti, opremao se i motorima Rekorda sa 1698 ccm i 75 KS te 1897 ccm i 90 i 106 KS (snažniji sa ubrizgavanjem). 

Napravljena je i coupe-limuzina LS, te luksuzna izvedenica - Olympia. Do ljeta 1973. proizvedeno je 2.691.300 primjeraka Kadetta B, što ga čini jednim od najuspješnijih Opela u povijesti.

Uzdužno sprijeda bio je OHV 'motorčić' s tri ležaja radilice i bregastim vratilom u bloku, sa 1178 ccm i 45 do 60 KS

DOBRO JE ZNATI

Prve tri, nove, generacije (A, B i C) napravljene su na istoj osnovi

Prvi Opel Kadett, sa 1074 ccm i 23 KS, proizvodio se od 1937. do 1940., a nakon rata Crvena armija je cjelokupnu tvornicu iz Rüsselsheima prebacila u Moskvu, gdje se od 1948. do 1956. proizvodio Moskvić 400-420, kopija Kadetta. 

Razvoj modela nove generacije počeo je 1957., kad je Karl Stief, Opelov direktor, odlučio napraviti ‘perfektnog anti-Volkswagena’. U novom pogonu u Bochumu 1962. je počela proizvodnja Kadetta A, već 1965. stigao je najuspješniji, B model, a od 1973. do 1979. proizvodio se Kadett C. 

Sva su tri koristila istu mehaničku osnovu. Naslijedio ih je Kadett D, s poprečno postavljenim motorom i prednjim pogonom (po uzoru i kao odgovor na Volkswagen Golf I)..

Funkcionalni Caravan velikog prtljažnika u svoje je vrijeme bio bez konkurencije. Proizvodio se sa 3 i 5 vrata






Mazda


Gulf

Tembo