8.11.2018. Autor: Mihael Miljak

Ovo niste znali: prva autoutrka održana je 1894., trijumfirao je Daimler

19,2 km/h bila je prosječna brzina bolida grofa od Dijona, koji je prvi prošao ciljem. Njegov parni 'traktor' mase dvije tone raspolagao je s 20 KS

Indy 500, VN Monaca, 24 sata Le Mansa..., najpoznatije su i najprestižnije autoutrke na svijetu. Prva se dogodila se krajem 19. stoljeća, u vrijeme kad su auti bili ultimativna novotarija, koju su mogli priuštiti samo bogati. 

Nitko tada nije previše znao što to kočije bez konja mogu, i hoće li uopće opstati kao prijevozno sredstvo. To je pitanje palo na pamet i glavnom uredniku pariškog dnevnika 'Le petite journal' Pierreu Giffardu. 

U svom je listu objavio poziv za automobilsko natjecanje, koje će se voziti od Pariza do Rouena, dionici dugoj 126 km. Za pobjednika je bila predviđena nagrada od 5000 franaka, što je tada bio ogroman novac, no iz 'Le petite journala' jasno su naglasili da pobjednik ne mora nužno biti onaj koji prvi prođe kroz cilj. 

'Natjecanje je otvoreno za sve vrste vozila, a uvjet za nastup i pobjedu su da su vozila pouzdana, sigurna, da je njima lako upravljati te da nisu previše skupa', napisao je Giffard. 

Utrka je počela 22. srpnja 1894. u osam sati ujutro. Na startu se posebno isticao grof od Dijona, koji je vozio parni traktor s prikolicom. Tu su bili i Paul Panhard i Emile Levassor, koji su stigli sa svojim motornim vozilom Panhard & Levassor. U Peugeotovim automobilima sjedili su Albert Lemaitre i Auguste Doriot. 

Prvi je krenuo grof od Dijona, a ostali su startali u intervalima od 30 sekundi. Natjecatelji su se jedva izvukli iz Pariza jer su ih u kočijama na konjski pogon i drugim vozilima pratili stanovnici Pariza te se stvarala velika gužva. 

Konvoj su pratili i Gottlieb Daimler i njegov sin Paul, čiji su motori bili u Peugeotovim automobilima te Panhard & Levassoru. Nakon što su se probili do pariškog predgrađa Mantes, dečki su sjeli na ručak. 

Nakon sat i pol natjecanje je nastavljeno, a prvi je kroz cilj prošao grof od Dijona, premda je u jednom trenutku krivo skrenuo te je završio u polju krumpira. Za dionicu dugu 126 kilometara trebalo mu je šest sati i 48 minuta. 

Pet minuta nakon njega stigao je Lemaitre, a ubrzo potom u cilj su ušli Doriot, Panhard i Levassor. Sutradan su suci prvu nagradu podijelili između Peugeotovih automobila te Panhard & Levassora jer su pokazali nevjerojatnu pouzdanost i sigurnost. 

Grof od Dijona ostao je bez 5000 franaka jer nije udovoljio jednom propisu. Njegov parni traktor nije bio jednostavan za upravljanje jer se uz njega morao voziti i ložač kako bi održavao vatru u peći.

Hrvatska je svoju prvu automobilsku utrku dobila 8. rujna 1912. Vozilo se od Zagreba do Varaždina i nazad, a dionica je bila dugačka 177 km. 

Kao i u slučaju natjecanja Pariz-Rouen, niti u Hrvatskoj nije najvažnije bilo na cilj doći prvi. Nastupiti su mogli samo članovi Prvog hrvatskog automobilskog kluba osnovanog 1906. 

Prijavilo se devet natjecatelja, koji su uglavnom vozili Opele snage do 30 KS, a našao se i jedan Mercedes. Službeni start bio je na Črnomercu, a do izlaska iz grada brzina je bila ograničena na 25 km/h. 

Izvan Zagreba dečki su stisnuli gas te su jurili i više od 50 km/h. Prvi je ciljem u Maksimiru prošao poznati arhitekt Vjekoslav Heinzel, kojemu je društvo u Opelu pravila supruga. 

Zbog kiše supružnici su bili potpuno mokri, a utrku su završili za tri sata i 12 minuta uz prosječnu brzinu od 54,1 km/h.

Formula 1 korijene vuče iz Francuske s početka 20 stoljeća. Prva utrka s Grand Prix nazivom organizirana je u Francuskoj 26. i 27. lipnja 1906. na javnim prometnicama kod grada Le Mansa.

Francuzi su tada bili automobilska velesila te na svojem Grand Prixu nisu ograničili broj natjecatelja po državi kao što je to bio slučaj s Gordon Bennett utrkama. 

Pobijedio je Mađar Ferenc Szisz u Renaultu s 90 KS, a direktna posljedica toga povećana je prodaja Renaultovih automobila. Dvije godine kasnije i Amerikanci su dobili svoj Grand Prix. 

Ako ste kvizaš možda će vam ovaj podatak dobro doći. Prva na svijetu dogovorena utrka između dvaju vozila na samostalni pogon održala se 30. kolovoza 1867. 

'Domaćin' je bio Manchester, a dva parna vozila utrkivala su se na dionici od 12,8 km. Pobijedio je Isaac Watt Boulton. 

Prva autoutrka za vozila s motorima na unutarnje izgaranje bila je zakazana za 28. travnja 1887. u Parizu, a dužina joj je bila dva kilometra. 

Organizator je bio glavni urednik francuskog biciklističkog magazina 'Le Velocipede'. U udžbenike ipak nije upisana kao prva automobilska utrka u povijesti jer se na startu pojavio samo Georges Bouton.

NAJVAŽNIJE O PRVOJ UTRCI IZ 1894.

• 19,2 km/h prosječna brzina bila je bolida grofa od Dijona, koji je prvi prošao ciljem. Njegov je parni traktor mase dvije tone razvijao 20 KS

• čak 102 natjecatelja platilo je 10 franaka kotizacije, no došlo ih je tek 26. U tri dana kvalifikacija pet je automobila otpalo, pa je na startu bio 21 vozač

• stradalo sedam pasa: jedan je vozač završio u bolnici nakon što mu je eksplodirao bojler, a tijekom utrke pregaženo je i sedam pasa 

• 5000 franaka nagrade podijelili su Peugeot i Panhard & Levassor, koje je pokretao Daimlerov benzinski motor snage 3,5 KS

• samo 4 od 21 vozila na startu nisu završila utrku. I sva četiri bila su pogonjena na paru




Cindrić



Cindrić

Mazda kampanja



Vulkal gume