14.4.2019. Autor: Dino Milić-Jakovlić

Vrata automobila: kad je funkcionalnost u drugom, a dizajnerski efekt, s 'porukom', u prvom planu

Sezame, otvori se: pristojni, klasični modeli imaju vrata koja neće iznenaditi nikoga, ali bilo je, a ima ih i danas, neobičnih načina ulaženja i izlaženja iz auta. Ovo su najzanimljiviji primjerci u povijesti...

Čudna sorta, koju možemo zateći na većim salonima automobila, nema nikakve funkcije osim da bude lijepa i mami poglede. Ne, ne govorimo o hostesama, nego o konceptnim automobilima s neobičnim izvedbama vrata, kakve nam podastiru Pininfarina, Bertone, Sbarro, Rinspeed, uglavnom dizajnerske kuće i proizvođači egzotičnih automobila. Tijekom proteklih desetljeća vidjeli smo gomile nebuloznih i praktično neupotrebljivih načina ulaska u takve automobile i izlaska iz njih, bez ikakve opasnosti da netko bude dovoljno lud i takve ideje stavi u serijsku proizvodnju (osim Richarda Oakesa, u čiju se Novu, kit automobil na bazi Volkswagen Bube, ulazilo odizanjem kabine i vjetrobranskog stakla po uzoru na Pininfarina Modulo. ako će i ostati. Ma koliko se divili Lanciji Stratos Zero i ulasku u nju kroz rupu od podignutog vjetrobrana, to je naprosto besmisleno. Prvi automobili, počevši od Benz-Motorwagena iz 1986., bili su motorne kočije bez vrata. Prvi zatvoreni auto s dvoja vrata bio je Renault Voiturette Type B iz 1899. 


Prvi s četvorim vratima, kakvih je danas najviše, bio je britanski Rational 4-door limousine iz 1905. Kao dograđene verzije otvorenih (danas je obrnuto), bili su i osjetno skuplji te svojevrsna privilegija bogatih. 

To se počelo mijenjati 1922., kad je američki Essex (u sklopu korporacije Hudson) doplatu za zatvoreni auto smanjio na 300 dolara, a 1925. njihov je zatvoreni automobil po prvi put postao jeftiniji od otvorenog. Zbog toga je to i prijelomna godina u nastanku kabrioleta. 

Dobro je znati da su se tih godina Essexi sklapali i u Zagrebu! Otada se mnogo toga promijenilo, a vrata su uz funkcionalnu, počeli dobivati i druge uloge. Ovo je priča o takvima, od onih u konceptnom modelu Tesla Model X, koja nisu zaživjela, do ovih niže...

Mercedes-Benz 300 SL (1954. - 1963.): Galebova krila

Mercedes-Benz 300 SL je 1954. dobio vrata u obliku galebovih krila iz konstrukcijskim razloga - cjevasta konstrukcija prolazila je bočnim stranama do visine koja je onemogućavala bilo kakav drugi način otvaranja. U praksi, premda vrlo atraktivno, rješenje se pokazalo lošim.

Legenda kaže da je u SAD-u neki mladi par izgorio, ne mogavši izaći iz automobila prevrnutog na krov. Uz to, dame u suknjama nisu bile najsretnije ovakvim načinom ulaska i izlaska, te su počele preferirati gospodu koja voze Jaguare. 

To je čelnicima Mercedesa bilo neoprostivo, pa su se okanili tog rješenja. No, ono se pokazalo upečatljivim i šminkerskim, pa ga je kopirala gomila tunera. Gotovo da nema sportskog modela s trokrakom zvijezdom kojeg neki osobenjak u Njemačkoj ne prerađuje na ovaj način, a slavna marka iz Stuttgarta mu se vratila nizom konceptnih modela i tržišnim SLS-om. 

Od serijskih kopija pamtimo prije svega dva grandiozna promašaja, Bricklin i De Lorean. Vizualno je možda najefektnije, ali u praksi neuspješno rješenje.

Lamborghini Countach (1974. - 1990.): Rogovi bika

Tvornica čiji je simbol bik je 1974. na Countachu predstavila rješenje otvaranja vrata nalik na rogove dotične životinje, te ga zadržala i na kasnijim modelima, sve do aktualne game Aventador-Gallardo. 

Drugim se pobornikom ovakvog otvaranja vrata pokazao McLaren, od legendarnog modela F1 preko SLR-a do aktualnih uradaka. Iako osim vizualnog efekta i nema nekih naročitih prednosti ovakvog rješenja (uska parkirna mjesta samo su bonus, bar vas nitko neće vidjeti kako se mučite pokušavajući nekako izaći iz tog prokletog automobila bez da vam se svi smiju. 

Tečaj gimnastike pomaže), čini se da će opstati. Inače, ukoliko na semaforu vidite nekoga kako diže vrata na svom Lamborghiniju dok čeka zeleno, nemojte odmah pomisliti da se pravi važan: najvjerojatnije se kuha, jer mu ne rade klima i provjetravanje. No, ako to učini vozač SLR-a, možete biti sigurni da se samo pravi važan.

Peugeot 1007 (2005. - 2009.): Klizi kao podmazano

Ovo je rješenje već odavno uvriježeno kod lakih dostavnih vozila i minivanova, no tek se Peugeot s prenulovanim modelom 1007 (2004. - 2009.) odvažio ponuditi ga u klasi malih gradskih automobila, gdje su klizna vrata zapravo potencijalno najkorisnija. 

Osim mogućnosti parkiranja na usko i laganog ulaska/izlaska posebno nas je oduševila praktičnost ovog rješenja u trenucima kada se približavate automobilu po pljusku, s kišobranom u ruci. Predviđamo da će klizna vrata lakoćom otklizati u budućnost i postati, ako ne dominantan, a ono svakako vrlo uobičajen sastojak nekih novih, nadolazećih automobila. 

Mazda RX-8 (2002. - 2012.): Ruke koje plješću

Ovo je stvarno uvijek izgledalo impozantno: prednja se vrata otvore normalno, stražnja u kontra smjeru, nema B nosača i čitava je kabina pristupačna na vrlo jednostavan i oku ugodan način. Sjajno, može li šasija to izdržati. 

Počne li se izvijati i vrata prestaju 'dihtati', počinje noćna mora. Lancia je bila najveći pobornik ovog rješenja, no znalo je biti problema. Facel Vega Excellence bila je glomazna i ogromna, te su problemi eskalirali. 

Lincoln je ponudio isto rješenje na legendarnom Continentalu u kvalitetnijoj izvedbi, no pehovi su se nastavili: u jednom su takvom ubili Kennedyja. A Albert Camus je poginuo u Facel Vegi. 

Te su zaključili da rješenje donosi neseću i napustili ga na više od trideset godina, da bi ga neočekivano 2001. reanimirala Mazda na avangardnom RX-8, s wankel motorom. U njoj zasada nitko poznat nije poginuo. 

Ni u Opel Merivi koju, najvjerojatnije, nitko poznat neće ni provozati. No ovakva su se vrata, vidimo, na mala vrata uvukla u današnje automobile i možemo očekivati da ćemo ih još viđati.

BMW Z1 (1989. - 1991.): Gdje li nestaše?

Ćiribu-ćiriba, sad me vidiš, sad me ne vidiš vrata začudo nisu pretjerano često korištena na produkcijskim modelima, iako može biti riječ o vrlo efektnom rješenju: vrata se uvlače u neki dio karoserije i nestaju, otvarajući ulaz. Razumljivo, ovo smo rješenje viđali samo na otvorenim automobilima. 

Na Kaiser-Darrinu iz 50-ih su se vrata uvlačila u blatobran, no u poplavi, da se nježno izrazim, ne baš najsretnijih dizajnerskih rješenja 'Dutcha' Darrina to je bila samo još jedna ekstravagancija viška.

 Mnogo je poznatije, a ruku na srce, i vizualno skladnije rješenje koje je BMW 1989. ponudio na modelu Z1, na kojem se gornja polovica bočne stijenke uvlačila u donju. Dodatnu je atrakciju nudila činjenica da se tako, sa spuštenim vratima, moglo i voziti. Budućnost? U povijesti automobilizma bilo je na desetke tisuća modela, a za vrata na uvlačenje odlučila su se tek dva dizajnera. Pametnom dosta.


BMW Isetta (1955. - 1962.): Ulaz samo sprijeda

U osiromašenoj Europi nakon drugog svjetskog rata mikroautomobili su bili veliki tržišni hit. Bilo je tu svakojakih rješenja, nerijetko vrlo dovitljivih, jer je ideja ovih čudnih naprava bila ponuditi što veću funkcionalnost u što manjoj ambalaži. 

Za klasična vrata nerijetko naprosto nije bilo mjesta, te smo dobili niz vrlo neobičnih ulaza. U najuspješniji ste mikroautomobil, Isettu, ulazili tako da ste otvorili u stranu čitav prednji dio vozila. 

To je smislio talijanski Iso, ali komercijalizirao BMW, a dosta drugih proizvođača mališan povelo se za ovim rješenjem. Nasuprot tome, narančasti mikoautomobil, Bond Bug, otvarao se zabacivanjem kabine unaprijed, kao što heavy metalci znaju raditi s kosom na pozornici tijekom sviranja posebno žestokih riffova... 

Sva su ova rješenja nastala iz nužde i, ma kako simpatična bila, shvaćamo zašto nisu zaživjela i na makroautomobilima.


Zündapp Janus (1957. - 1958.): Može sprijeda i straga

Ako ste gledali drugi dio megapopularnog crtića 'Auti' nije vam moglo promaći da je vođa zlikovaca, neuspješnih automobila, Profesor Zündapp  Uistinu, jedini izlet ovog proizvođača motocikala u automobilske vode ne može se nazvati baš uspješnim, no nedvojbeno je bio hrabar i različit. 

Zündapp Janus dobio je ime po rimskom bogu s dva lica zahvaljujući dvostrukom ulazu - i prednji i stražnji dio automobila otvarali su se na način sličan Isetti, a čak su i klupe u unutrašnjosti bile okrenute leđima. Idealno za posvađane bračne parove. 

Sreća da nisu stavili i dva volana, ovako je to na prvi pogled gotovo jedino po čemu možete razlikovat prednji od stražnjeg dijela Janusa. Ne vjerujemo da će ova ideja zaživjeti u automobilima, iako je kod specijaliziranih vozila poput šinobusa ili aerodromskih shuttleova za prijevoz putnika posve normalna.


Messerschmitt KR175 (1953. - 1955.): Kao u lovcu-bombarderu...

Najkarizmatičniji mikroauto napravio je 1953. njemački Messerschmitt, koji je početkom II. svjetskog rata proizvodio najbolji lovački zrakoplov (Bf-109), a 1944. i prvi na mlazni pogon (Me 262), jer mu je tada bila zabranjena matična proizvodnja.

 Poput pilotske kabine, čitav se gornji dio otvarao i preklapao u stranu. Već se Saabove govorilo kako izgledaju poput aviona bez krila, no popularni i tržišno uspješni Kabinenroller to je doveo do ekstrema. 

Radilo se o križancu motocikla, aviona i automobila, vozač i putnik sjedili su jedan iza drugoga, umjesto obruča volana imali ste ručicu. Bio je živahan, dobro napravljen i zanimljiv za vožnju. 

Modele KR175 i KR200 naslijedio je FMR Tg500, perolaka zvijer na četiri kotača, nazvana Tiger, koju danas, premda nije nosila ime slavne tvornice zrakoplova, smatramo ne samo ultimativnim Messerschmittom, nego i najpoželjnijim mikroautomobilom uopće.

Opel Meriva (2010. - 2017.): Samoubilačka i funkcionalna 

Vrata koja se otvaraju prema smjeru vožnje mogu ubiti vozača ili suvozača ako vozilo krene dok su otvorena, ali olakšavaju ulazak i izlazak, pa ih gotovo službeno nazivaju 'suicide doors'. 

Prvi uspješan automobil s takvom izvedbom vrata bio je Ford T iz 1910., a ozbiljnije se počinju ugrađivati 1920-ih. Rado su ih koristili gangsteri 'jer je u vožnji lakše upucati nekoga dok vjetar drži vrata otvorenim'. Naravno, to nije vrijedilo za velike brzine. 

Popularna postaju u SAD-u nakon II. svjetskog rata (primjerice Lincoln Continental), a imali su ih i prvi modeli Fiata 600 (Fiće) i 1100. Na europsko ih tržište, na velika vrata, 2010. vraća druga generacija Opel Merive. 

Premda kupci ne stoje u redu za kupnju obiteljskog MPV-a, koji potječe iz niže, a debelo je zagazio u kompaktnu klasu, prvenstveno zbog visoke cijene (koju takva izvedba povećava), nesumnjivo je zanimljiv auto.


Hyundai Veloster (2011. - 2017): coupe s troja vrata

Asimetrija je rijetko kada bila dobrodošla u svijetu automobilskog dizajna iako zapravo ne postoji nikakav osobit razlog zašto bi bočne strane automobila morale izgledati jednako.

 Svakako, bilo je iznimaka poput Renaulta 4 s nejednakim međuosnim razmakom na lijevoj i desnoj strani vozila, no to se uvijek nastojalo prikriti dizajnerskim rješenjima. 

Aktualni Hyundai Veloster donio je posve drukčiji koncept, jedna vrata s vozačeve i dvoja sa suvozačke strane, dovodeći do posve različite percepcije, ovisno o tome iz kojeg kuta gledate automobil. 

Ovo rješenje nije nepraktično, no nije baš ni neophodno potrebno, tako da će o tome hoćemo li ga još viđati na nekim budućim modelima najvjerojatnije odlučiti samo jedno, tržišni uspjeh ili neuspjeh Velostera.


Ford B-Max (2012. - 2017.): Šiber i bez središnjeg nosača

Jedan od hitova nedavno završenog salona u Parizu je Ford B-Max, MPV na gornjoj granici niže klase, prvi auto sa stražnjim kliznim vratima i bez središnjeg nosača krova. Ta neobična kombinacija omogućava funkcionalnost i komfor dosad nepoznat u automobilu takvih gabarita. 

Kad se otvore prednja i povuku stražnja vrata, otvara se prostor širok metar i pol, uz najlakši ulazak straga. Pitanje svih pitanja bilo je kako bez B-nosača krova osigurati sigurnost u bočnom sudaru. 

Fordovi su stručnjaci to riješili ojačanjima stražnjeg ruba prednjih i prednjeg ruba stražnjih vrata, koji po pola preuzimaju ulogu B-nosača, a ojačana je i podnica. Zbog toga automobil ima 65 kg veću masu nego bi moglo biti uz klasičnu izvedbi i korištenje čelika visoke čvrstoće, a i papreno je skup.




Mini banner

BMW banner