Dizelaši odlaze u povijest, pa kupujte benzince i hibride?! Kako smo vas nasamarili…

Jeste li primijetili kako je s porastom udjela benzinskih i hibridnih automobila (oni također tankiraju benzin) na cestama naglo porasla i cijena benzinskog goriva? Evo aktualnih cijena (INA): Eurosuper 95: 10,25 kn, Eurosuper 100: 10,89 kn, Eurodizel: 9,69 kn…

Benzin gotovo nikad nije bio skuplji. U vrijeme najveće ekspanzije dizelaša dizelsko je gorivo bilo slične cijene, a neko vrijeme i skuplje od benzinskog. ‘Kupujte benzince, kupujte hibride, dizelaši su prljavi, a uskoro ih nećete smjeti voziti… Vlasnike automobila bombardirali su tim informacijama sa svih strana i mnogi su povjerovali. Jest dizelaši im danas odgovaraju, ali što će biti sutra? Hoće li se uvesti ekološke takse, zabrane ulaska u središta gradova.

Zanimljivo, kako oni koji odlučuju o našim sudbinama fino pripreme teren i uvjere narod da bira ono što će im biti “isplativije”, a u stvari ispadne skuplje. Evo vam računica, kako god okrenuli, automobil s benzinskim motorom troši dvije do tri litre goriva na 100 kilometara više od usporedivog s dizelskim motorom. S ovim cijenama goriva, dakle troškovi za gorivo benzinca za 50 posto su veći nego dizelaša! Automobili s hibridnim pogonom?

U startu su skuplji od dizelaša, a potrošnjom se s njima mogu uspoređivati samo u gradu. Idite li na duži put, hibridni će automobil, kad jedanput potroši struju iz baterija, trošiti čak više od benzinskog. Benzinci su bolji, čišći i isplativiji… Kakva navlakuša! Nitko nije dokazao da su čišći, da ispuhuju manje štetnih ispušnih plinova, jer to naprosto nema utemeljenja.

A globalnim moćnicima, krupnom kapitalu i državi (dvije trećine cijene goriva su davanja) ne odgovara da vozite dizelski automobil i mjesečno potrošite samo 70 do 80 litara goriva. Više im odgovara da potrošite 100 do 120 litara mjesečno, usto skupljeg goriva.
A sve počinje s pričom o “promicanju interesa građana”. Slično je i s električnim automobilima, cijenom i mogućnošću punjenja.

Pitajte one koji su ih kupili jesu li zadovoljni, i bi li to, u istim okolnostima, ponovno napravili? Provjerite i koliko su zadovoljni vlasnici novih automobila s benzinskim motorom. Automobili s dizelskim motorom tri su puna desetljeća, od kraja osamdesetih do otprilike 2016,. bili apsolutni hit na domaćem tržištu automobila. Udio na tržištu novih automobila u Hrvatskoj, u vrijeme najvećeg booma prodaje, od 2000. do 2008., bio i veći od 55 posto.

Nakon rekordne 2008. godine, kad je na domaćem tržištu registrirano 88.217 novih automobila, domaće automobilsko tržište nikad se nije oporavilo. Lani je u Hrvatskoj registrirano svega 36.084 novih automobila. No, udio dizelaša cijelo se to vrijeme držao na oko 50 posto i to je bila najčešća opcija naših kupaca. Stanje se počelo mijenjati krajem 2015., izbivanjem afere Dieselgate, koja je sotonizirala Volkswagenove dizelske motore, jer su, eto, specifikacije potrošnje goriva i emisija štetnih plinova, bile niže od realnih. Namještene…

Kao da svi proizvođači motora/automobila nisu na isti način ‘varali’ i kao da sve specifikacije svih proizvoda na tržištu, od tehnike do hrane, više ili manje, nisu ‘fejkane’.
Sve u svrhu marketinga i promicanja interesa krupnog kapitala. Pa pogledajte sve te light prehrambene proizvode. Konzumirajte ih i bit ćete mršaviji. Malo morgen. Prosječni su Amerikanci sve deblji… Možemo i o specifikacijama cjepiva protiv virusa Covid-19. Potpuno su učinkovita i nemaju nuspojave. Da, da…

No, vratimo se na Dieselgate. Potrošnja goriva i emisije štetnih plinova bile su samo izlika. Već je tada donesena geostrateška odluka da treba “ubiti” dizelske motore iz tri bitna razloga: prvo, kako bi se povećala zarada u proizvodnji i preradi nafte, drugo, kako bi se poboljšalo punjenje državnih proračuna i treće, najvažnije, kako bi se discipliniralo Njemačku.

U pitanju je bio Sjeverni tok za zemni plin iz Rusije u zapadnu Europu, u svrhu energetskog zaobilaženja Ukrajine, u čijoj je izvedbi, tehnološki i financijski Njemačka ključna. Tu se njemački interesi izravno sukobljavaju s američkim. Još je više SAD-u problem intenzivna tehnološka suradnja Njemačke s Rusijom i Kinom, koja je generator povećanju njihovih vojnih potencijala.

A dizelski motori? Kao da su ikada bili problem… Kasnije je dokazano da su dizelaši tvrtki PSA, Ford, Hyundai, Mazda… bili jednako ‘problematični’ po pitanju potrošnje goriva i emisije štetnih plinova, neki čak i gori, no ceh je platio samo Volkswagen. Ukupni je trošak Volkswagena bio veći od 25 milijardi eura. Pomogla je njemačka vlada.

ADAC, njemački nacionalni autoklub, jedan od najvećih i najorganiziranijih na svijetu, dokazao je da su ukupne emisije dizelskih automobila srednje klase (proizvodnja i recikliranje automobila, plus proizvodnja dizelskog goriva, plus potrošnja u vožnji) 20 posto manje nego kod električnih (proizvodnja i recikliranje auta plus realna proizvodnja i distribucija struje). No, kao da je to ikad bilo bitno. Donesena je odluka da su dizelaši “out” i – to je to.

Trebalo je samo motivirati kupce, uvjeriti ih u ono što nema utemeljenja. Mediji su odigrali ključnu ulogu. Rješavajte se dizelaša, ne kupujte nove dizelske automobile, tko zna što će biti sutra s njima, hoće li se uvesti ekološke takse, i kolike. Pa tko ne bi povjerovao?! U prva dva mjeseca 2021. udio automobila s benzinskim motorom u Hrvatskoj porastao je na čak 51,5 posto, a hibridnih (kombinacija benzinskog i električnog pogona) na 13,1 posto.

Dakle udio automobila koji tankiraju Eurosuper porastao je na čak 64,6 posto, a dizelaša pao na samo 31,3 posto. Benzinaca s plinskim pogonom (LPG) bilo je 3,0 posto i električnih 1,2 posto. U Europskoj uniji, tijekom 2020., među kupljenima novima automobila s benzinskim motorom bilo je 47,5 posto, dizelaša 28,0 posto, hibrida 11,9 posto, električnih 10,5 posto i na plin 2,1 posto. To je, dakle, trend, a oni koji su kupili benzinske automobile prilično su “popušili”.

Niti će uštedjeti na gorivu (trošit će i 50 posto više), niti su sigurniji i ugodniji u vožnji, niti će automobile za nekoliko godina lakše prodati na tržištu rabljenih, nego da su kupili dizelske. Automobili s dizelskim motorom ljepše se voze, autonomija im je i veća od tisuću kilometara. Napunite spremnik goriva u Zagrebu, idete na more, vozite se tjedan dana i vratite s istim tankom. To nisu jedine prednosti dizelaša. Koliko ste puta čuli da se automobil nakon sudara zapalio?

Najgori je scenarij preživjeti teški sudar, ostati zarobljen u vozilu i potom izgorjeti u požaru. Bez obzira na sve mjere zaštite suvremenih motora, rizik zapaljenja nakon težeg sudara, pogotovo uz prevrtanje, ne može se potpuno izbjeći! I tu dolazimo na bit stvari: rizik da će se nakon sudara zapaliti automobil s dizelskim motorom deset je puta manja nego s benzinskim ili električnim pogonom, praktički je zanemariva! Dodatna je prednost što dizelski automobil ima 70 do 100 kg veću masu od istog modela s benzinskim motorom.

Dakle, u sudaru se smanjuje ono što se kolokvijalno, u osnovi pogrešno, naziva G-silama (ispravno: inercijskim silama). Naime, nastalo usporenje pri sudaru množi se s masom tijela i tako nastaje sila kojom tijelo, uslijed inercije (dinamičke tromosti), nalijeće na sigurnosni pojas, volan, prednju armaturu… A tri do pet posto manje inercijske sile kod dizelaša, u usporedbi s istovrsnim benzincima, smanjuju rizike ozljeđivanja, a smrtni ishod pretvaraju u preživljavanje. Je li o tome itko išta govorio, propisivao, pisao?!

Dizelaši imaju skuplje održavanje od benzinaca, ali ta razlika ni približno ne pokriva povećane troškove za gorivo i brže smanjenje vrijednosti automobila tijekom vremena korištenja. No to je dobra škola da se ne nasjeda na ono što se intenzivno propagira i nameće. Zar mislite da će vam netko nešto savjetovati iz vašeg interesa. Tako je bilo i s autoplinom. Ugradite, uložite 7000 do 11.000 kuna u opremu, ovisno o snazi i izvedbi automobila, plaćajte 550 kuna više godišnje pri registraciji, plus 300-400 kuna dodatno za održavanje i počnete štedjeti samo na gorivu.

I tako u dvije-tri godine vratite početni ulog i počnete stvarno štedjeti i – hop, izgore ventili, što se često događa s plinom. Ponovno ste u minusu. Problem je usto u cijeni goriva. Autoplin (LPG) sada košta 4,94 kn, a benzin 10,25 kn. Mislite da je to povoljno? Dva su problema: prvo njemački su stručnjaci izračunali da je donji prag isplativosti autoplina (LPG), kad mu je cijena 44 posto cijene benzina. U Hrvatskoj je trenutačno 48,2 posto.

Drugi je problem u kvaliteti autoplina, koji je lošije energetske vrijednosti (zbog toga je potrošnja pet posto veća nego u Njemačkoj), a udio katrana i nečistoća poskupljuje održavanje i smanjuje trajnost instalacije. Osim ako ne prelazite veliku kilometražu, autoplin vam se ne isplati. Dakle, kad vas sljedeći put bude netko bombardirao savjetima o isplativosti određene opcije, a proskribirao drugu, nudio poticaje, “povucite ručnu”. Ne radi vam to zbog vašeg, nego svog interesa.

No, vratimo se na dizelske motore i automobile pokretane njima. Njihov kraj neće doći tako brzo kako se činilo donedavno, a oni koji su ih prerano otpisali, malo su se preračunali… Što napraviti? Ne zalijetati se s kupnjom. Ako imate dizelski automobil, servisirajte ga i produljite mu vijek, a pri kupnji novog, uzmite u obzir sve opcije.

Još je isplativiji rabljeni dizelski automobil u dobrom stanju. Ima najniže troškove goriva, najveću autonomiju i najmanji godišnji gubitak vrijednosti. Sljedećih nekoliko godina ništa se bitno neće promijeniti, a porom ćemo vidjeti…

Komentari