Euro 7 bi po oštrijem scenariju dozvoljavao svega desetinu štetnih emisija koje dozvoljavaju aktualne norme Euro 6d, no to bi autoindustriju stavilo pred teške zadatke i izazvalo veliko povećanje cijena, pa više izglede ima “blaži”…

Ekologija ili politika? I jedno i drugo. Premda su mnogi naprečac otpisali ili otpisivali dizel motore, a i o benzincima pričali kao uskoro svršenom vremenu, realnost je ipak drukčija. Tranzicija na električne pogone ići će sporije od očekivanja, udio električnih automobila tek je dosegao tri posto…

Razvijenije zemlje imaju nešto više, Njemačka je negdje na osam-devet posto (realno), a Hrvatska je na tek nešto iznad jedan posto. Dakle do. 2025 teško će se prebaciti 10 posto, na razini EU-a, a do 2030. malo je izgleda da električnih automobila među novima bude više od trećine. Ostali će biti benzinci i dizelaši, s manjom ili većom hibridnom potporom.

Dakle blagi hibridi, na temelju turbobenzinskog ili turbodizelskog motora, sa sustavom “starter-generator” (koji uključuje funkciju start-stop) na bazi 12-voltne potpore u nižoj klasi i 48-voltnom u višima, a ostali će biti hibridi i plug-in hibridi. Čisti benzinci i turbobenzinci ostat će samo u osnovnim modelima A i B segmenta.

To će omogućiti preživljavanje benzinskih i dizelskih motora, u novim uvjetima, uz znatno niže emisije štetnih plinova i emisija. Euro 7 se najavljuje za 1. siječanj 2025., u oštroj (5x manje emisije) i oštrijoj verziji (10x manje emisije). Usto se ujednačuju norme za benzinske i dizelske motore. Usto Euro 7 posebno ograničava količine metana (CH4), rajskog plina, smješkavca (N2O) i amonijaka (NH3). Konkretno:

Dušikovi oksidi (NOx)
Dušikov oksid (NO), dušikov dioksid (NO2) i dušikov trioksid (NO3), koji nastaju kao posljedica nesavršenog izgaranja, na mjestima vršnih temperatura i s razmjernim viškom kisika dokazano su kancerogeni.
Euro 6d (diesel/benzin) … 80/60 mg/km
Euro 7 Scenarij 1 … 30 mg/km
Euro 7 Scenarij 2 … 10 mg/km

Čestice čađe (PN)
Čestice čađe su nakupine elementarnog ugljika, koje zaostaju u ispušnim plinovima kao posljedica nepotpunog izgaranja. Prokazane su kao opasni izazivač raka plućnog sustava i mjehura…
Euro 6d (diesel/benzin) … 600 milijardi čestica/km
Euro 7 Scenarij 1 … 100 milijardi čestica/km
Euro 7 Scenarij 2 … 60 milijardi čestica/km

Ugljični monoksid (CO)
Ugljični monoksid nastaje kao plinovit produkt nepotpunog izgaranja, uz višak goriva, odnosno manjak kisika temperature niže od optimalnih. Iznimno j otrovan, jer se 150 do 300 puta lakše veže s hemoglobinom u krvi nego kisik. Dovoljna je koncentracija od 0,04 posto da CO zauzme sva spojna mjesta s hemoglobinom i nastane gušenje.
Euro 6d (diesel/benzin) … 500/1000 mg/km
Euro 7 Scenarij 1 … 300 mg/km
Euro 7 Scenarij 2 … 100 mg/km

Metan (CH4)
Metan je ugljikovodik, pretežit sastojak zemnog plina, pa je jedno od najrasprostranjenijih vrsta goriva, razvija se u barama gdje trunu organske tvari i rudnicima, ali i probavnim sustavima preživača (krava). Posljedica je nepravilnog i nepotpunog izgaranja. štetan je za zdravlje, ali je opasan kao staklenički plin koji uništava ozonski omotač (70 puta je opasniji nego CO2) zbog toga mu s ograničava količina.
Euro 6d (diesel/benzin) … bez ograničenja
Euro 7 Scenarij 1 … 10 mg/km
Euro 7 Scenarij 2 … 5 mg/km

Rajski plin, smješkavac (N2O)
Rajski plin, smješkavac ili dušikov suboksid (N2O) posebna je vrsta dušikovih oksida, koji nastaje u ekstremnim uvjetima izgaranja siromašne smjese (s viškom kisika). Djeluje na živčani sustav i u manjim količinama izaziva smijeh, a povezan je i s kancerogenim djelovanjem ispušnih plinova
Euro 6d (diesel/benzin) … bez ograničenja
Euro 7 Scenarij 1 … 10 mg/km
Euro 7 Scenarij 2 … 5 mg/km

Amonijak (NH3)
Amonijak je bezbojan plin lakši od zraka, otrovan (izaziva respiratorne probleme, u težim slučajevima i rak) izaziva metalnu koroziju pr višim temperaturama. Počeo se pojavljivati u ispušnim sustavima kao nusprodukt uređaja za naknadno tretiranje ispušnih plinova.
Euro 6d (diesel/benzin) … bez ograničenja
Euro 7 Scenarij 1 … 5 mg/km
Euro 7 Scenarij 2 … 2 mg/km

RJEŠENJE I CIJENA

Očekuje nas potpuna hibridizacija benzinskih i dizelskih motora. Osnovne će izvedbe biti blago-hibridne, sa sustavom starter-generator, koji uključuje funkciju start-stop, u 12-voltnoj izvedbi (za automobile niže klase) i 48-voltnoj, za veće. Ostali će biti hibridi (HEV), u kombinaciji benzinskog i električnog pogona te plug-in hibridi (PHEV), u kombinaciji benzinskog i električnog pogona te dizelskog i električnog pogona.

Benzinski motori će usto, osim unaprijeđenih sustava katalizatora trebati imati GPF uređaje (filtre čestice čađe), a doprinos smanjenju emisija dat će i šira primjena Atkinsonovog ciklusa (povećanje geometrijskog stupnja kompresije uz kontroliranje efektivnog stupnja kompresije) te povišenje tlakova direktnog ubrizgavanja, sa sadašnjih 200 do 300 na 300 do 400 bara.

Kod dizelskih motora, uz unapređenje sustava ubrizgavanja Common-rail, s vršnih 2000 do 2500 bara na 2500 do 3000 bara, DPF uređaja (filtra čađe), dolazi treća generacija sustava deNOx, za uklanjanje dušikovih oksida i sustava AdBlue. Uz to će se boljim materijalima, površinskim oblogama i kvalitetnijim mazivima dodatno smanjivati otpori (gubici) trenja, karoserije će biti aerodinamičnije i lakše (a istodobno čvršće).

Doprinos će dati i gumari, gumama manjeg otpora kotrljanja, dakle autoindustrija će sustavnim pristupom rješavati ispunjenje normi Euro 7, ali to će nužno dovesti do povećanja cijena. To je već na djelu, na tržištu već nema dobrog automobila niže klase za manje od 100.000 kuna. Na EU razini, utjecaj normi Euro 7 na cijene automobila kalkulira se, ovisno o klasi, s 1000 do 3000 eura povišenja, za izgledniji “Scenarij 1”.

Znatno oštriji “Scenarij 2” mnogima bi bio “nemoguća misija”, povećanje troškova proizvodnje po automobilu premašio bi 5000 eura, pa je manje izgledan. Ekologija košta…