Ubrizgavanje – čišćenje benzinskih brizgaljki povećava snagu motora i smanjuje potrošnju

Novi, turbobenzinski motori imaju direktno ubrizgavanje goriva, a indirektno MPI (Multi Point Injection) zadržalo se samo u A i B segmentu. No takvo ubrizgavanje prevladava među starijim automobilima s atmosferskim motorima…

Jedino su Mitsubishi (GDI – Gasoline Direct Injection) i Hyundai KIA, koja je tu tehnologiju kupila od Mitsubishija te Volkswagen (FSI – Fuel Stratified Injection) donedavno koristili direktno ubrizgavanje u benzinskim motorima

Dakle, većina automobila s benzinskim motorom na našem tržištu opremljena je sustavom neizravnog ubrizgavanja u motor. Da bi motor dobro i pravilno radio potrebno je ostvariti pravilan omjer goriva i zraka. A da bi jedan gram goriva pravilno i potpuno izgorio, potrebno je 14,7 grama goriva.

Za to brine lambda sonda, koja, koja mjeri količinu kisika zaostalog u ispušnim plinovima i šalje je u upravljački modul, koji po tome procjenjuje ispravnost omjera goriva i zraka te daje signal za ubrizgavanje.

Brizgaljke su elektromagnetski ventili koji imaju samo dva položaja: otvoreno i zatvoreno. Količina ubrizganog goriva podešava se postavljanjem potrebnog tlaka goriva i vremenom otvorenosti ventila.

Za to je potrebna ispravnost mehanike: dakle, kad su brizgaljke potpuno otvorene trebaju propuštati nesmetano, ovisno o promjeru brizgaljki i tlaku goriva (po zakonu hidromehanike). A kad je brizgaljka zatvorena, protok treba biti nula.

Problem nastaje kada se brizgaljke zaprljaju ili oštete. Tada u se u intervalima otvorenosti brizgaljki ne ubrizgava dovoljna količina goriva, a kad su brizgaljke zatvorene, protok goriva nije nula, nego brizgaljke propuštaju.

Posljedice: motor ne dobiva dovoljnu količinu goriva pa slabo vuče, u leru radi neravnomjerno i gasi se, a kod veće snage, kad se ubrizgava previše goriva, ono ne stigne izgorjeti pa se ispušta čađa.

Prva generacija benzinskog ubrizgavanja benzina (lijevo) bila je SFI (Singlepoint Fuel Injection), skraćeno Snglepoint, s jednom središnjom brizgaljkom za sve cilindre, na mjestu gdje je prije bio rasplinjač.

Druga generacija (sredina), najčešća na našim cestama je MPI (Multi Point  Injection), skraćeno Multipoint, s po posebnom brizgaljkom za svaki cilindar, koja gorivo ubrizgava u usisnu cijev.

Treća generacija je direktno benzinsko ubrizgavanje (desno), koje je, po definiciji Multipoint (ne može biti Singlepoint). Razlika je, što se kod MPI ubrizgavanja gorivo ubrizgava ispred usisnih ventila, a maksimalni tlak ubrizgavanja je 5-6 bara. Kod direktnog ubrizgavanja se gorivo ubrizgava iza usisnih ventila, direktno u cilindre, a maksimalni tlak je od 200 do 350 bara.

Ako motor radi nepravilno, slabije ubrzava, ne prihvaća gas, ima povećanu potrošnju, otežano pali i gasi se, uzrok je, najčešće, u nepravilnom radu brizgalica, odnosno u njihovoj nečistoći. Uvjeti u kojima rade brizgalice, visoka temperatura te nečisto gorivo, ostavljaju neželjene posljedice.

Za pravilan rad motora bitno je da brizgalice, u svim uvjetima, ubrizgavaju gorivo učinkovito i pravilno. Kad su zatvorene ne smiju nimalo propuštati gorivo, a u točno određenom trenutku moraju se otvoriti i u točno određenom mlazu ubrizgati gorivo u komoru za sagorijevanje.

Radom brizgalica upravlja elektronička centrala (ECU), tako da po potrebi povećava i smanjuje vrijeme ubrizgavanja, u trajanju od 1,5 do 20 ms (milisekunda), ovisno o režimu rada motora. Sve to dolazi u pitanje, ako brizgalice nisu ispravne.

Postoje mehaničke i električne brizgalice (kod tehnološki najnaprednijih motora i piezo-električne). Mehaničke rade na principu hidrauličnog tlaka, a električne pomoću elektromagneta. Cijena im je od 70 do 350 eura.

Zbog razmjerno visoke cijene, čišćenje brizgaljki je isplativo i opravdano, jer se postiže značajna ušteda, uz postizanje potrebne kvalitete. Cijena čišćenja je 20 do 30 eura po brizgaljki. Postoje dva načina: izravno na motoru, bez demontaže brizgaljki, i u ultrazvučnoj kupki, kad se brizgalice trebaju skinuti s motora.

Čišćenje brizgaljki na motoru ne daje očekivanu kvalitetu. Kontrola i njihov rad nakon tretmana ne može se precizno provjeriti, osim donekle analizatorom ispušnih plinova. Ultrazvučno čišćenje nešto je skuplje, ali je daleko bolje, kvalitetnije i isplativije. Ultrazvučno čišćenja na specijalnom uređaju obavlja se u sljedećim fazama:

1. ispitivanje i ocjena stanja brizgalice prije čišćenja
2. demontaža postojećih (starih) filtra u brizgalici
3. ultrazvučnog čišćenja u specijalnoj otopini pri 35 – 45°C i frekvenciji 28 – 40 MHz
4. čišćenje stlačenim zrakom
5. ispiranje specijalnom tekućinom
6. ugradnja novih filtara
7. završno ispitivanje

Ako rezultat nije zadovoljavajući, postupak treba ponoviti, što se često događa kod jako zapuštenih i nečistih brizgaljki. Nakon navedene obrade, neke od brizgalica neće biti za upotrebu, zbog mehaničkog oštećenja dosjedne površine ventila, otkazivanje funkcionalnosti, električnog kvara, koji može nastati (rijetko) i u fazi čišćenja.

Nakon čišćenja, potrebno je kontrolirati količine goriva, a razlika među ispitivanim brizgalicama ne smije biti veća od 10 posto (poželjno je do 5 posto). Nakon ovakvog tretmana na brizgalicama, postižu se značajni napreci u radu motora i čistoći ispušnih plinova (eko-testu).


Komentari

loading...