Bialbero, slavni talijanski motor s dva bregasta vratila u glavi (DOHC), pokrenuo je tržišnu ofenzivu slavne tvrtke Alfa Romeo
Foto: Thesupermat, Wikipedia Commons
Alfa Romeo dotad je bio proizvođač vrhunskih i skupih sportskih automobila, zauzimajući otprilike istu tržišnu poziciju koju danas uživa Ferrari.
No kako je tvornica još u Mussolinijevo vrijeme bila nacionalizirana, postojao je stalni pritisak sindikata da se počnu proizvoditi pristupačniji i masovniji automobili, koji neće biti namijenjeni samo povlaštenom sloju.
Konstruirao ga je Giuseppe Busso (1913. – 2006.)
Napredan 4-cilindraš bio je desetljeća ispred konkurencije: dugohodne koncepcije (82,55 x 88 mm), obujma 1884 ccm te je s dva bregasta vratila u glavi (DOHC) i kompresijskim stupnjem 7,5:1 (tada visokim) razvijao 91 KS pri 5200/min
Prvi takav bio je model 1900., kojeg je konstruirao Orazio Satta Puliga, imao je samonoseću karoseriju (što nije spriječilo karoseriste da rade mnoge prekrasne inačice) i proizvodio se na traci a ne ručno i individualno, kao dotadašnji modeli.
To je klasičnoj limuzini dugačkoj 440, širokoj 160 i visokoj 149 cm, mase 1100 kg, s motorom uzdužno sprijeda i pogonom straga, preko 4-stupanjskog mjenjača osiguravao najveću brzinu od 150 km/h, uz ubrzanje do 100 km/h za 15 sekundi, što su tada bile sportske performanse, koje su učvrstile identitet brenda.