Rudolf Diesel (1858. – 1913.) stvorio je znatno učinkovitiji pogonski stroj od parnog, čiji je stupanj korisnog djelovanja bio tek 10 posto te pokrenuo revolucionarni napredak za industrijsku, prometnu i vojnu namjenu
Konačnu verziju motora s kompresijskim paljenjem razvio je u suradnji s tvrtkom MAN. Rudolf Christian Karl Diesel rođen je 18. ožujka 1858. u Parizu, kao dijete bavarskih imigranata. Djetinjstvo provodi u Francuskoj i Engleskoj, pa postaje poliglot, što mu je bitno pomagala u znanstvenom radu. Dio istraživanja radio je za Carla von Lindea, a kasnije je razvoj njegovog motora potpomagala i tvrtka MAN AG. Izumitelj je motora s kompresijskim paljenjem (gorivo se samo pali, bez svjećica, ubrizgavanjem u visokostlačeni, užareni zrak), kojeg je patentirao 9. kolovoza 1898. te je potom nazvan po njemu.
Želio je stvoriti što učinkovitiji motor, zgrožen gubitkom čak 90 posto korisne energije, karakteristične za tadašnje parne strojeve. Tako da je osnovna prednost prema ostalim toplinskim strojevima, koja je dizelske motore učinila toliko popularnima i široko rasprostranjenima u najrazličitijim tipovima industrijske i prometne primjene, bila uključena u njegov razvoj od samog početka.
Dieselov stroj efektivno i jest zamijenio radne parne strojeve u nizu industrijskih namjena, a primjena u putničkim automobilima posve je sporedna linija razvoja, premda je u Europi, od kraja 1970-ih, do afere Dieselgate 2015. imala presudni utjecaj. Prvi idejni koncept motora s unutrašnjim izgaranjem, na bazi Carnotovog procesa, napravio je 1893., kada je i patentirao svoj motor. U početku je kao gorivo koristio ugljenu prašinu. Prototip je izgrađen u tvornici MAN (Maschinenfabrik Augsburg).
Ugradnja dizelskog motora počela je 1896. u lokomotive i traktore, a 1897. u SAD-u Winton Motor Carriage Company proizvodi prvi automobil s dizelskim motorom. Jedan od najvećih izumitelja u povijesti konstruirao je motor koji je učinkovito zamijenio parne strojeve u industriji, a potom donio revoluciju u pomorskom, željezničkom i cestovnom prometu te vojnoj industriji. Prvi idejni koncept motora s unutarnjim izgaranjem, na bazi Carnotovog procesa, patentirao je 23. veljače 1893.
U početku je kao gorivo koristio ugljenu prašinu. Prototip je izgrađen u tvornici MAN (Maschinenfabrik Augsburg). Ugradnja dizelskog motora počela je 1896. u lokomotive i traktore, a 1897. u SAD-u Winton Motor Carriage Company proizvodi prvi automobil s dizelskim motorom. Osnove svog motora objavljuje 1897. u znanstvenom radu ‘Teorija i konstrukcija racionalnog toplinskog motora’, kao zamjena za parni stroj i tada poznate motore s unutarnjim izgaranjem. Konačnu je verziju razvio u suradnji s MAN-om…
Osnovni mu je cilj bio udvostručiti stupanj korisnosti, koji je kod parnog stroja bio 10 do 15 posto. Dizelski je motor karakterističan jer nema svjećica, a gorivo se samo pali nakon ubrizgavanja u stlačeni vrući zrak. Njegov je motor ubrzo zagospodario brodovima i teškim vozilima. Mercedes-Benz 260 D iz 1936. slavi se kao prvi automobil s dizelskim motorom, no stvarno, ali u maloj seriji, bio je to Citroën Rosalie iz 1935.
Rudolf Diesel je dobro unovčio svoje projekte i postao milijunaš, ali to ga nije učinilo sretnim u životu. Pod nikad razjašnjenim okolnostima u sitnim satima 30. rujna 1913. nestao je s broda kojim je putovao za Englesku, a njegovo je truplo kasnije nađeno u La Mancheu. Službeno, počinio je samoubojstvo, ali mnogi u to nisu vjerovali i došlo je do niza teorija urote, povezivanih s interesnim skupinama vezanima za vojne industrije koje su se pripremale za nadolazeći svjetski rat.
Najraširenija je da su ga agenti njemačke tajne službe zadavili i bacili preko palube u more. Postojao je rizik da Rudolf Diesel, kao pacifist i jaki protivnik mogućeg rata s Britancima, tehnološke tajne dizelskog motora preda službenom Londonu. Naime, zbog kompresijskog (ne električnog) paljenja, dizelski je motor, za razliku od benzinskog, gotovo neosjetljiv na polijevanje vodom, i rad djelomično pod vodom, pa je postao presudan za razvoj podmornica i ostalih vojnih plovila…
