Uvedimo obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja u cijeloj Hrvatskoj, uz subvencioniranje PDV-a od strane države i osiguravajućih društava, kvalitetne su gume najvažniji dio auta, jer skraćuju zaustavni put i smanjuju rizik nesreće za 50 posto…
U zimskim uvjetima, premda se to često stavlja u prvi plan, snijeg nije ni glavni, niti veliki problem. Kad je posljednji put netko poginuo vozeći cestom s velikim nanosom snijega, koji indicira korištenje lanaca na pogonskim kotačima?
Problem je u 99 posto ostalih situacija, pogotovo kad je hladni asfalt navlažen, s rizikom poledice, ili pokriven tankim slojem snijega. Tada je automobil s ljetnim gumama, neovisno o dubini gaznog sloja opasno nesiguran. Usto, pri temperaturama nižim od +7 Celzijevih stupnjeva ljetna guma bitno gubi sposobnost prianjanja, znatno se produžava zaustavni put, a povećava rizik zanošenja i proklizavanja. A takvi su uvjeti, zimskih noći i jutara u cijeloj Hrvatskoj, čak i u Dalmaciji i na otocima, koji usto imaju sklizak asfalt, s vapnenjačkom bazom, posljedicom štednje u proizvodnji. Zbog toga automobili s ljetnim gumama, pogotovo u ranim jutarnjim satima kad je hladan asfalt često orošen, lako postaje dinamički nestabilan, zanose se, ulaze u ‘smrtonosnu piruetu’, slijeću s ceste… sada dolazimo do apsurda: takav je automobil jednako, pogibeljno nesiguran ako u prtljažniku ima ili nema paket lanaca, jednak je rizik da neće zakočiti te naletjeti na drugo vozilo ili pješaka, sletjeti s ceste.
Ako u prtljažniku nisu lanci vozač riskira plaćanje kazne jer ‘ne koristi zimsku opremu’, a ako jesu, tada je ‘sve po propisu’!
Postoji li veći apsurd od ovoga, koji se kosi sa zdravim razumom, a usto je pokazatelj zašto su hrvatske ceste razmjerno 60 posto nesigurnije od EU prosjeka. Članak 104, stavka 1 Pravilnika o tehničkim uvjetima prometa na cestama, koji definira zimsku opremu: ‘Zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 t sukladno ovom Pravilniku, smatraju se zimski pneumatici (M+S) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače.’Prvo, oznaka M+S (engl. mud + snow, blato i snijeg) od 2000. u EU nije oznaka prave zimske gume, nego univerzalne! Zimsku gumu, uz oznaku M+S, ili bez nje, označava znak pahuljice na bočnici gume. Razlika među njima je drastična, a pogotovo u usporedbi s ljetnim.
Automobil se podloge dodiruje samo površinom četiri ljudska dlana, odnosno ukupno papira formata A4. Zbog toga su gume važnija od svih ostalih sustava, čak i od kočnica. Naime, ako kočnice otkažu, a gume su dobre, vozač se može izvući, odnosno pokušati izvući, zaobilaženjem, struganjem o rubnu plohu… A ako su gume loše, potpuno je bespomoćan.
Zimske gume imaju mekši gazni sloj s velikim udjelom prirodne gume i silike, koji dobro prianjaju na skliskom. Usto je gazna struktura lamelarna, nazubljena, s uzdužnim, poprečnim i kosim dubokim utorima, za poboljšanje drenaže (odvođenja vode i snijega).Razlika svojstava ljetne i zimske gume u zimskim uvjetima je drastična i dubina ljetne gume minimalno pomaže. Zaustavni je put s ljetnim gumama, u zimskim uvjetima, može biti i 100 posto duži nego sa zimskim.
Koliko je ova odredba apsurdna pokazuje sljedeće: ako u zimskim uvjetima ispred automobila s ljetnim gumama, koji nema lance u prtljažniku, a pravodobno bi se zaustavio sa zimskim, istrči dijete i usmrti ga, tragičnu bi nesreću izazvao neispravan automobil.
A ako bi isti auto, u istim okolnostima, uz ljetne gume imao lance u prtljažniku, jednakom bi dinamikom usmrtio dijete, samo bi se formalno smatrao ispravnim! S ljetnim gumama u zimskim uvjetima podjednako je rizično da ćete izletjeti u provaliju, zanijeti se pod kotače tegljača, ne zaustaviti se pred preprekom…, s lancima u prtljažniku ili bez njih!
Besmislenost i štetnost formulacije o lancima u prtljažniku, kao alibi rješenju za formalno ispunjavanje uvjeta potrebne zimske opreme, naglašava činjenica da je vožnja na lancima na brzim cestama, pogotovo autocestama, riskantna i štetna, jer se automobilu otežava upravljivost, a uništava asfaltna podloga, drma podvozje i remeti geometrija kotača. A sam postupak postavljanja lanaca na kotače, uz rub ceste, realno često i na kolniku, vrlo je zahtjevan, za mnoge neizvediv i opasan. Lanci pomažu samo na dubokom snijegu, kad bolja svojstva imaju ‘automobilske čarape’ (AutoSock), koja se neusporedivo lakše postavljaju, ne oštećuju kolnik i podvozje, a nisu predviđene pravilnikom!
Kad bi u zimskim uvjetima svi automobili u Hrvatskoj vozili na zimskim gumama, rizik nesreća smanjio bi se više od 50 posto. Koliko su zimske gume zimi važne i u najtoplijim krajevima, pokazuje pogibija poznatog hvarskog ugostitelja, početkom 1997. kod Starog Grada, u ranim jutarnjim satima. Dakle, zimske su gume zimi itekako korisne i na Hvaru, nekoliko dana u godini iznimno, a baš tada možete poginuti!
Zbog toga predlažem da se zimi u cijeloj Hrvatskoj, od 15. studenoga do 15. travnja, propiše obveza korištenja zimskih guma, pravih s oznakom pahuljice, ali da država i osiguravajuća društva, koji izravno i neizravno imaju višestruke koristi od toga, sudjeluju s benefitima u iznosu PDV-a. Bila bi to korist za sve, klasična “win-win” situacija. Vozačima se ne bi povećati troškovi, jer bi ljetne gume trajale duže. Eh da je pameti…
