DOKTORE, POMOZITE

Čist motor teže se pregrijava, a ako se pregrije, postupite OVAKO

Za dobro hlađenje motora važna je i njegova čistoća, a u slučaju pregrijavanja isključite klimatizaciju, uključite grijanje i pustite ga da nekoliko minuta radi u praznom hodu i potom isključite…

Velike vrućine ne odgovaraju automobilu, posebice ako motor nije ispravan ili mu hlađenje nije učinkovito. Tako se povećava rizik od opasnog zakuhavanja rashladne tekućine u sustavu hlađenja, a njegova povećana temperatura dodatno zagrijava unutrašnjost kabine. S porastom temperature zraka otežava se hlađenje motora. Smanjenjem temperaturne razlike između rashladne tekućine i okolnog zraka sve se teže odvodi višak topline iz motora.

Probleme može stvarati i prljavština na motoru. Najštetnije je onečišćenje hladnjaka, jer se otežava izmjena topline i hlađenje motora. Zbog toga je, prije odlaska na put, preporučljivo provjeriti ispravnost motora i temeljito ga oprati, sredstvom za čišćenjem i vodom pod velikih tlakom (posebice hladnjak). Pritom treba zaštititi elektroničke komponente te mlaz ne usmjeravati izravno u njih. Zbog toga je to najbolje obaviti u kvalitetnoj autopraonici.

Svi su motori konstruirani tako da podnose velike vrućine, a kad temperatura rashladne tekućine prijeđe 94 stupnjeva Celzijusa uključuje se ventilator. Kod većine motora pokreće se elektromotorom, koji se uključuje temperaturnim prekidačem. Skuplji motori imaju dvostupnjeviti ventilator, a drugi se stupanj uključuje na 100°C. U rashladnom je sustavu rashladna tekućina na bazi etilen-glikola, koja je otpornija na visoke temperature od vode.

Suvremeni automobili imaju zatvoreni rashladni sustav i pod tlakom od 1.3 bara te do 120°C ne dolazi do vrenja rashladne tekućine. Temperaturu rashladne tekućine podešava termostat, a predviđeno je da ne prelazi 110°C. Rashladni sustav može postati nepouzdan, posebice kad se ventilator uključuje rijetko ili ako su propusna crijeva i obujmice te se rashladna tekućina gubi. Problem je posebice izražen kod visokih temperatura, kad se vozi u velikim kolonama ili na uzbrdicama.

Tada ni ventilator ne može osigurati dovoljno hlađenje. Zagrijavanje motora povećava korištenje klimatizacijskog uređaja, koji je ugrađen u većini novih automobila. Princip rada klimatizacijskih uređaja zasniva se na sposobnosti rashladnog fluida da prima ili otpušta znatne količine topline kad mijenja agregatno stanje (iz tekućeg u plinovito i obratno).

Kompresor, kojeg pokreće motor, komprimira plinoviti rashladni medij te ga usmjerava u hladnjak, gdje se kondenzira (prelazi iz plinovitog u tekuće stanje), te otpušta toplinu u okolinu uz pomoć ventilatora. Kako je hladnjak klimatizacijskog uređaja nalazi uz hladnjak motora, njegovim se radom otežava hlađenje i povećava zagrijavanje motora. Dakle, klimatizacijski uređaj hladi kabinu, ali zagrijava motor! Problem pogoršava činjenica da motor pokreće kompresor i time povećava opterećenje, a time i zagrijavanje motora.

Mnogi, u slučaju pregrijavanja motora, u panici, odmah gase motor, što je u pravilu pogrešno, a može biti štetno. Dok motor radi, hladi se rashladnom tekućinom i motornim uljem. Kad se ugasi, trenutačno prestaje hlađenje, a u njemu zaostaje toplina izgaranja. Naglim gašenjem pri velikom opterećenju nastaje toplinski šok, čime su najviše ugroženi motori s turbopunjačem. Za učinkovito hlađenje važna je ispravnost motora, posebice pumpe rashladne tekućine i ventilatora s termoprekidačem.

Foto: Autoportal

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin