Slučajevi iz sudske prakse potvrđuju da je i vještacima ponekad teško procijeniti ima li uzročno-posljedičnih veza u prometnim nesrećama
Malo po malo nekako se šira javnost privikava na činjenicu da u pravu nema automatizma. Korak po korak postaje prihvatljivo i znano kako činjenica što je netko alkoholiziran ne mora uvijek i nužno imati za posljedicu da je taj netko u alkoholiziranom stanju i samo, jedino i isključivo kriv i odgovoran za nastalu prometnu nesreću.
Znate, ono: kriv za nesreću samom činjenicom što ima nedopuštenu količinu alkohola u krvi. Sudska praksa tu nema nikakvih dvojbi! Potrebno je u svakom pojedinom slučaju utvrditi je li štetni događaj, odnosno prometna nesreća u uzročnoj vezi s činjenicom da je vozač u trenutku prometne nezgode bio pod utjecajem alkohola. Ukoliko nema uzročne veze, vozač čak i ako je bio „mortus pijan“ neće biti odgovoran za prometnu nesreću. Naravno da je kažnjavanje zbog vožnje u pijanom stanju, nešto posve drugo i neizbježno. Reklo bi se u narodu to je drugi par rukava!
Međutim, ima tu i jedno treće pitanje. Vozačima s financijske strane od ključnog značaja. Što je s alkoholiziranošću i gubitkom prava iz osiguranja? Samo da se odmah u startu razumijemo, valja razlikovati obavezno osiguranje i ono neobavezno, kasko osiguranje. Prvo je regulirano zakonom i uvjetima i tu nema drastičnih odstupanja za razliku od uvjeta za osiguranje automobilskog kaska, gdje se uvjeti razlikuju kod različitih osiguravajućih društava.
Što kaže zakon? Zakon koji regulira obavezno osiguranje. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu propisuje kako osigurana osoba gubi prava iz osiguranja, među ostalim, i u slučaju ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice! Znate onu granica na 0,5 promila? Znači li ona da se pozdravite s pravima iz osiguranja? Ne valja zaključke donositi na prečac!
Treba čitati i „proučavati“ dalje! Što piše u Uvjetima za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, osiguravatelja kod kojeg vam je vozilo osigurano. Piše: „Osiguranik ne gubi svoja prava iz osiguranja ako dokaže da nije kriv za postojanje okolnosti koje dovode do gubitka prava iz osiguranja ili ako dokaže da štetni događaj nije u uzročnoj vezi s činjenicom da je vozač u trenutku prometne nezgode bio pod utjecajem alkohola, droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari“?
Znači na osiguraniku leži teret dokaza! Dokažite! Dokažite da nema uzročne veze između štete i činjenice da ste u trenutku prometne nesreće bili pod utjecajem alkohola. Odlično! Sad se naravno postavlja pitanje kako se ta „uzročna veza“ utvrđuje i u kakvom metodom? Svatko tko se ikada zatekao u društvu u kojem se pije alkohol dobro zna kako alkohol različito djeluje na različite osobe. Neki ga podnose dobro, neki se od samog pogleda na čašu rastanu sa zdravom pameću.
Gutljaj vina doslovno i oni ne mogu na nogama stajati. S druge strane postoje „prekaljeni“ igrači. Pazite čak i eksperti, odnosno toksikološki vještaci to ne poriču. Naprotiv! Tako se u sudskom predmetu Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-799/12-2 od 20. veljače 2014. godine navodi:
„Toksikološki vještak na temelju procijenjene koncentracije alkohola u krvi tuženika u vrijeme prometne nesreće nije mogao neprijeporno isključiti negativni toksični učinak alkohola na vozačke sposobnosti tuženika, niti na neprijeporan način tvrditi da je doprinos alkoholiziranosti, budući da su toksični učinci alkohola u rasponu do 1 promil individualni, nepredvidivi i nestalni, te ih nije moguće jednoznačno tumačiti, čemu su razlog mnogobrojni čimbenici, koji različito djeluju na različite osobe, a to može biti umor, psihofizičko stanje, zdravstveno stanje, prethodna količina konzumiranog alkohola, navika uživanja alkohola, lijekovi, pušenje i tome slično.
Međutim, uz ovakav nalaz toksikološkog vještaka treba se cijeniti i imati u vidu konkretni slučaj i način kako se ova prometna nesreća dogodila“.Znači ni vještak ne može sa sigurnošću reći je li alkohol u konkretnom slučaju uzrok nesreći ili nije! Što tada?
Pojasnimo konkretni slučaj, vozač kojem je alkotestiranjem izmjeno 0,67 promila alkohola u krvi i koji se kretao brzinom od svega 19,4 km/h presjekao je u namjeri skretanja, putanju vozilu iz suprotnog smjera (koje se kretalo brzinom od 70,6 km, pri čemu je riječ o cesti gdje je brzina ograničena na 90 km/h) na udaljenosti od 30 metara. Je li uzrok tog rizičnog skretanja utjecaj alkohola ili nije? To je ključno i odlučno pitanje! Ovisno o odgovoru vozač zadržava pravo iz osiguranja ili ga gubi!
Prema ocjeni Suda u konkretnom predmetu alkoholiziranost vozača jest u uzročnoj vezi s nastalom prometnom nesrećom, budući on upravo zbog svoje alkoholiziranosti nije pravilno procijenio ni udaljenost, a ni brzinu dolazećeg vozila oštećenog kojem je presjekao pravac kretanja, niti svoju brzinu kretanja, te dužinu puta koji može prijeći u skretanju ulijevo do parkirališta.
On stoga gubi prava iz osiguranja, budući nije dokazao da njegova alkoholiziranost nije u uzročnoj vezi s nastalom prometnom nesrećom i štetom, pa da zbog toga ne bi gubio prava iz osiguranja. Čim se u krvi nađe kakav alkohol preko dozvoljene magične granice, svi u vas sumnjičavo gledaju i tako ocjenjuju i procjenjuju. Što bi to još značilo?
Nemojte piti dok vozite, to vam uvijek savjetujemo i ne upuštajte se u rizična skretanja! Čekajte, čekajte ma koliko trebalo čekati dok zrak ne bude čist, točnije stanje na cesti čisto i pogodno za skretanje.
Preneseno iz Revijahak.hr
