Niski okretaji povećavaju habanje motora, štetni su poput visokih

Otežava se hlađenje i podmazivanje, uz pucanje uljnog filma te nastaje debalans u kliznom mehanizmu, uz pojačano vibriranje i ubrzano habanje…

Mnogi iz neznanja i štednje voze s preniskim okretajima, premda se time otežava podmazivanje i hlađenje, povećavaju trešnje i skraćuje vijek motora.

Posebice je to štetno kod velikog opterećenja (na usponu i kod ubrzavanja), odnosno ‘nakrcanog’ auta, kad je bolje da motor ima više okretaja. Kod benzinca je najpovoljnije područje između 2000 i 4000/min, a kod dizelaša između 1700 i 3000/min.

Motor tada najbolje vuče i najmanje troši, opterećenje je najmanje te se osigurava dobro podmazivanje i hlađenje. Novi automobili na instrumentnoj ploči imaju pokazivač, koji preporučuje šaltanje na više, ponekad i pri samo 1600-1800 okretaja.

To nije dobro poslušati ako vozite uzbrdo, auto je potpuno opterećen, ili motor nije dobro zagrijan.  A u svakom slučaju nije dobro naglo ubrzavati iz niskih okretaja. Naime, u klipnom se motoru razvijaju inercijske sile i sile plinova.

Prve su posljedica vrtnje radilice, djelomice i klipnjača, te oscilatornog kretanja klipova i klipnjača, a druge nastaju uslijed izgaranja u cilindrima. Jedne, više ili manje, poništavaju druge, odnosno balansiraju rad motora.

Ako kod niskih okretaja naglo nagazite ‘gas’, inercijske sile ostaju iste, odnosno blago se povećavaju, a sile plinova naglo porastu. Nastaje debalans te se povećava opterećenje na rukavac u ležaju, koji se tada pomiče iz središnjeg (simetričnog) položaja i nalegne na donji dio ležaja.

Zbog nedovoljnog hidrodinamičkog tlaka uljni film puca, dolazi do ‘suhog trenja’ i povećava se habanje. Stanje pogoršavaju povećane vibracije. Dakle, možete voziti pri niskim okretajima motora, ali samo ako auto ‘krstari’ na ravnoj cesti i nizbrdo, odnosno nije potpuno opterećen.

Ali, ako želite naglo ubrzati ili dođete do uzbrdice, šaltajte niže.

Autoportal No.1


Komentari

loading...