Grijači svakog dizelaša, pri niskim temperaturama, služe za dogrijavanje komprimiranog zraka prije ubrizgavanja i paljenja goriva
Naime dizelski motor, za razliku od benzinskog, nema svjećice za paljenje gorivne smjese. Dizelski motor usisava zrak, te ga u drugom taktu sabija (komprimira) na tlak od 32 do 35 bara, ako je motor ispravan. Time se usisani zrak zagrijava na temperaturu od 600 do 800 Celzijevih stupnjeva te se nakon ubrizgavanja gorivo samo, odnosno spontano, pali.
Na njemačkom dizelski motor zove i Selbstzünder (samopaljivac). Problem nastaje kod niskih temperatura, pogotovo kod jutarnjeg paljenja, kad hladne stijenke cilindara i glave motora hlade ugrijani zrak te njegova temperatura postaje nedovoljno visoka da bi se ubrizgano gorivo samo upalilo. Zbog toga se ugrađuju električni grijači, koji pri paljenju hladnog motora dogrijavaju komprimirani zrak.
Grijači se uključuju prije paljenja hladnog motora pri niskim temperaturama – kod suvremenih common-rail dizelskih motora pale se tek kad je temperatura niža od 0 Celzijevih stupnjeva. Zbog toga, kad se uključi kontakt, nije dobro odmah okrenuti kontaktnim ključem do kraja. Naime, motor bi tada samo verglao, a ne bi upalio.
Dok su uključeni, na instrumentnoj ploči svijetli lampica – simbol grijača. Treba pričekati tri do pet sekundi dok se ugasi (dok je lampica upaljena, grijač je uključen, odnosno užaren) i tada pokrenuti elektropokretač. Svaki je cilindar opremljen posebnim grijačem i oni služe samo tada i samo za to te se ne uključuju u radu motora.
Normalni dizelski motor uključuje grijače tek kad je temperatura zraka niža od 0 Celzijevih stupnjeva, dakle pri toplom vremenu se ne uključuju. No, ako je motor pohaban, pa tijekom drugog takta ne ostvaruje dovoljno visoke tlakove kompresije, dakle ni temperature, tada bez dogrijavanja se ne bi ostvarivali uvjeti za samozapaljenje goriva nakon ubrizgavanja te se grijači uključuju i pri višim temperaturama.
