Velike vrućine povećavaju rizik pregrijavanja motora, što je u pravilu posljedica lošeg održavanja i neispravnosti…
Rashladni sustav funkcionira tako što pumpa rashladnu tekućinu iz bloka, gdje preuzima toplinu motora, preko termostata usmjerava u hladnjak i potom iz hladnjaka usmjerava u motor. Termostat otvara i zatvara prolaz zagrijane vode u hladnjak i tako regulira temperaturu motora. Premda treba prvo posumnjati na njega, problem može biti i u dotrajalom hladnjaku i pumpi rashladne tekućine.
Dok se vozi normalnim opterećenjem, na otvorenoj cesti, temperatura rashladne tekućine treba biti između 85 i 90°C, a kod većine novih motora regulira se na 90. U ljetnim uvjetima temperature rastu do 100, a termoprekidač na 96°C uključuje ventilator. Gornja prihvatljiva temperatura je 106°C i ako je viša, radi se o kvaru i motor može zakuhati.
Uzrok može biti u termoprekidaču, termostatu, pumpi rashladne tekućine, hladnjaku i čepu hladnjaka. Pregrijavanje motora je opasno, jer može doći do oštećenja brtve i glave motora te se skraćuje vijek vitalnih dijelova.
Budući da je rashladni sustav zatvoren i prešuriziran, te da je rashladna tekućina u osnovi alkohol (etilen-glikol), temperatura vrenja je 110°C i veće. Problem s pregrijavanjem najčešće nastaje zbog neispravnog termostata, a ponekad i zbog dotrajalog (korodiranog, blokiranog) hladnjaka.
Pregrijavanje automobilskog motora vrlo je štetno jer se na visokim temperaturama smanjuju čvrstoća i tvrdoća materijala te otežava podmazivanje pa se motor ubrzano troši i može doći do zaribacanja. Visoke su temperature posebno štetne za glavu motora te mogu izazvati ‘probijanje’ brtve i pucanje glave motora te miješanje rashladne tekućine i motornog ulja.
