Ugradnja instalacije za napajanje plinom automobilskog motora (LPG), ako se radi po pravilima struke, složena je i zahtjevna
U pravilu instalacije za plinsko napajanje benzinskog motora traje jedan do tri dana, kako bi se vozilo temeljito ispitalo i pedantno podesilo. Na plin se mogu prepraviti gotovo svi tipovi benzinskih i novijih dizelskih motora s tri do 12 cilindara, a cijene bitno ovise o vrsti i veličini motora.
Kreću se od 900 eura, za motore malih automobila, do 1800 eura za veće i složenije automobile. Mnogi koji žele ugraditi uređaj prilikom ugradnje vođeni su isključivo cijenom uređaja. Važno je naglasiti da ugradnja plinskog napajanja u automobil nije isto što i spojiti se na priključak gradske plinare.
Usto, kvalitetan uređaj treba nadživjeti automobil i biti jednako pouzdan kao svaki bitan sklop motora. Svaka ugradnja traži velika ulaganja u rad, pa je isplativije ugraditi kvalitetne komponente i sklopove, uz provjerenu tehnologiju. Nažalost mnogima je najvažnija što niža cijena opreme, premda je to često najmanje isplativo.
Mnogi prekasno shvate da su ugradili zastarjelu tehnologiju, kojom su uštede znatno manje, smanjuje se pouzdanost i vijek vitalnih dijelova motora, posebno ventila. Zbog toga takvi uređaji često, umjesto da prepolove trošak za gorivo, zagorčaju život vlasniku auta. Tehnologija plinske instalacije treba biti usklađena s tehnologijom motora, dakle Euro normama:
1. Oprema po mjeri tehnologiji benzinca
Karakteristike opreme za napajanje plinom trebaju biti usklađene s tehnologijom motora. Veća Euro norma određuje manju toleranciju pogreške, pa samim tim uređaj treba biti brži i stabilniji. Iznad normi Euro 5 plinski uređaj treba imati OBD-CAN sučelje, za povezivanje s upravljačkim računalom. Time se osigurava kvalitetna kontrola smjese te svako odstupanje uslijed pada tlaka, loše smjese propana/butana, dosjedanja injektora, nečistoća djeluje na trenutačnu reakciju u parametrima ubrizgavanja. Elektronička je regulacija, dakle, najvažnija.
2. Stabilan rad svih elektroničkih sustava – ABS, ASR, ESP…
Što je automobil noviji i veće tehnološke razine, ima više elektroničkih sustava za kontrolu kočenja, pogona i stabilnosti. Svi su ti sustavi međusobno povezani te utječu na rad motora. Važno je da su ispravni, odnosno da nema grešaka u njihovom radu, kao podaci koji preko CAN mreže dolaze do upravljačkog računala ne bi zahtijevali prevelike korekcije parametara.
3. Sprječavanje pregrijavanja
Zbog nedostatka hlađenja benzinom, koji u motor ulazi kao tekućina pa isparava, ventili se pregrijavaju. Ugradnjom plinske instalacije dolazi do kašnjenja u ubrizgavanju, jer plinsko računalo uzima podatke iz računala motora, obrađuje ih i upravlja plinskim injektorima, koji su sporiji od benzinskih. Povećava se odstupanje smjese, pogotovo uz loše dimenzionirani sustav. Odstupanje se povećava ako su injektori neispravni, elektronika spora i nestabilna, isparivač premali, crijeva nejednake dužine, kutevi ugradnje uvodnika na usisnoj grani različiti i protok plina iz spremnika premali. Velikim viškom zraka temperatura može porasti za nekoliko stotina Celzijevih stupnjeva.
4. Na 140 km/h napajanje se prebacuje na benzin
Povećanjem brzine, prvenstveno radi otpora zraka, eksponencijalno raste potrebna za snagom. Za 200 km/h treba 130 KS, a za 140 km/h dovoljno je 60 KS. Smanjenjem brzine za 60 km/h ne samo da se za pola smanjuje protok toplinske energije koja može oštetiti motor, nego se motor dovodi u stanje kad je lakše i točnije nadzirati smjesu, pa su preopterećenja manja, odnosno u granicama dimenzioniranog opterećenja proizvođača. Stoga je napajanje plinom preporučljivo limitirati na 140 km/h, a potom se priključuje napajanje benzinom. Ako se ne vozi stalno punim gasom potrošnja raste minimalno te se poboljšava hlađenje ventila.
5. Sprječavanje ispuštanja plina ugradnjom elektro ventila
Multifunkcionalni ventil na plinskoj boci služi za ulijevanje plina, pokazivanje razine, zatvaranje boce i smanjenja previsokog tlaka. Postoje izvedbe s elektro-ventilom i bez njega. Prva je bolja, jer pri prebacivanja na benzin elektro-ventil zatvara bocu i onemogućuje nekontrolirano istjecanje plina. Svaka boca na certifikatu treba imati popis dozvoljenih proizvođača multi-ventila, jer je jedino takav, u funkcijskom sklopu s bocom, ispravan. Mnogi serviseri zbog štednje ugrađuju sumnjive plinske boce, bez elektroventila.
6. Cijevi od plastike, umjesto bakra
Uobičajena instalacija visokog pritiska koja dovodi autoplin iz spremnika do isparivača bila je od bakra presvučenog plastičnom izolacijom. Bakar se pokazao kao loš materijal jer brzo postaje krt i lako puca, a veliko unutarnje trenje i mali unutarnji promjer smanjuju dovod auto-plina iz spremnika, pogotovo u zimskim mjesecima. To dovodi do loše smjese i gašenja motora. Treba ugraditi atestirane cijevi od plastike (primjerice Faro), koja imaju znatno veću elastičnost, otpornost na pucanje i protočnost te nema rizika pucanja kod manjih udaraca odbojnika.
7. Servis jedanput godišnje ili nakon 10.000 km
Neovisno o servisiranju motora, plinsku instalaciju treba servisirati na 10.000 km ili jedanput godišnje. Potrebno je izmijeniti filtre tekuće i plinovite faze te provjeriti smjesu u svim radnim režimima i propusnost plina. Ako je sve ispravno, snaga je neznatno manja – oko 3%. Ne smiju se paliti nikakve lampice upozorenja, niti osjećati miris plina. Serviser plina treba pregledati i ostale komponente pogonskog sustava, a kod motora s podešavanjem zazora ventila potrebno ga je podesiti svakih 20.000 km.
8. Plin je višestruko sigurniji i teže eksplodira od benzina
Plinski je spremnik od čelika debljine 4 mm pa će pri sudaru deformirati karoserijski lim od 0,6 mm oko sebe. Čak štiti putnike prilikom naleta straga. Benzin je u spremniku od plastike, koji lako puca, pa se gorivo prolije i lako zapali. Može se zapaliti samo mala količina plina na multi-ventilu, bez eksplozije, kao na upaljaču dok ne izgori sav plin. Spremnik autoplina ne može eksplodirati poput kućne plinske boce, koja nema multi-ventil za smanjenje tlaka prilikom požara. U stanovima se zapali i eksplodira plin koji iscuri iz dotrajalih gumenih cijevi.
9. Vožnja na plin jeftinija je 35 do 45 posto nego na benzin
Ušteda ovisi o trenutnoj cijeni energenata i ugrađenom plinskom sustavu. Automobili troše 10 do 20% više plina u litrama od benzina. Ako se uzme u obzir da punjenje prosječnog spremnika benzina stoji 35 eura, s plinom se štedi oko 20 eura. U vijeku vozila, ovisno o potrošnji, može se uštedjeti više od 10.000 eura. Najbolje je platiti kreditnom karticom na 60 mjeseci, jer je rata manja od uštede pa se odmah počinje štedjeti.
10. Doziranje aditiva štiti ventile od oštećenja i pregaranja
Doziranje aditiva (specijalnog ulja) za prskanje ventila nužno je kod svih novih visoko opterećenih motora, a ne može štetiti ni starijim. Time se kompenzira nedostatak hlađenja ventila isparavanjem benzina. Prije desetak godina uveden je uređaj za podtlačno doziranje aditiva Flash-Lube preko sapnica, koje ovisno o podtlaka iza zaklopke gasa usisavaju aditiv u motor. Takvo je doziranje loše, jer je podtlak najveći na praznom hodu kad je zagrijavanje ventila najmanje. Zbog toga je iznimno važno ugraditi novi sustav Valve-Protector, koji kompjutorski dozira količinu aditiva za svaki radni režim, u količini 1-2 ml aditiva po litri plina.
