Kočenje motorom je korisno i preporučljivo? Da, ali ne uvijek…

Kočenje motorom je preporučljivo, jer se time štede kočnice, međutim time se manje ili više toplinski i mehanički napreže motor. Zbog toga je najbolje kombinirati kočenje motorom i kočnicama…

1. zabluda: Kočenje motorom povećava sigurnost vožnje

Da, ali samo s pogonom 4×4! Kod vozila s pogonom 2×4, prednjim ili stražnjim, kakvih je 98 posto na cesti, kočenje se ostvaruje samo preko dva kotača, što pri kočenju motorom na skliskoj cesti povećava rizik proklizavanja i gubitka kontrole… Kočnice usto imaju funkciju sprječavanja blokiranja, a ako do proklizavanja dođe agresivnim kočenjem motorom, nema funkcije da se to spriječi.

2. zabluda: Kočenje motorom štedi resurse automobila

Samo uvjetno točno. Štede se kočnice, ali se povećava trošenje motora, mehaničko i toplinsko. Dakle, s jedne strane se dobiva, a s druge strane gubi. U normalnim okolnostima, posebice na dugim nizbrdicama kočenje motorom je definitivno korisno, no ako pritom motor previše povećava brzinu vrtnje, preporučljivo je kočenje motorom kombinirati s kočenjem kočnicama.

Kako se ostvaruje kočenje motorom? Negativnim radom, usisavanjem, komprimiranjem, ispuhivanjem i trenjem.

Rad može biti pozitivan i negativan, pozitivan je kad se dobiva, a negativan kad se troši. Tipičan primjer negativnog rada je rad trenja, on je uvijek negativan, jer se troši. Automobilski motor, benzinski i dizelski, radi u četiri takta: usis, kompresija, ekspanzija i ispuh. Samo treći takt je radni, ekspanzija plinova izgaranja gura klip te se ostvaruje rad.

Ostala tri takta (usis, kompresija i ispuh) su ‘jalovi’ jer samo stvaraju gubitke odnosno negativan rad motora. Koristan, efektivan rad je razlika onoga što se dobije u trećem, radnom taktu i onoga što se gubi, odnosno treba uložiti u ostala tri. Pri kočenju motora (papučica gasa u početnom položaju) nema korisnog rada i ostaje samo jalovi, negativni, koji se koristi zakočenje automobila

Zaključak: kočenje motorom je preporučljivo, ali se ne smije pretjerivati, dulje previsokim okretajima i šaltanjem niže, pogotovo na skliskoj cesti

Pretjerivanjem u kočenju motorom povećava se mehaničko opterećenje i habanje motora. Naime, klipni je motor tako konstruiran da se mehaničko i toplinsko opterećenje izazvano plinovima izgaranja uvelike poništava s dinamičkim opterećenjem izazvanim inercijskim silama klipnog motora, koje rastu s kvadratom brzine.

Ako se motorom koči prevelikom brzinom vrtnje, nastaje debalans i inercijske sile mogu ‘probiti’ uljni film i povećati habanje u temeljnim i letećim ležajevima.

Zbog toga, pri kočenju benzinskim motorom nije dobro ako je brzina vrtnje duže veća od 4000/min, a kod dizelskog veća od 3000/min. Tad je preporučljivo kočenje kombinirati s kočnicama. Također, treba izbjegavati nagla kočenja, usporavanja šaltanjem u niži stupanj.

Komentari