Neki automobili prijeđu 200.000 ili 300.000 kilometara i počnu zahtijevati ozbiljna ulaganja. Drugi bez većih drama nastave voziti još desetljećima. Tajna pritom često nije samo u motoru, mjenjaču ili marki automobila – najveću razliku može napraviti način na koji vlasnik održava automobil

Postoji gotovo nevjerojatan dokaz za tu tvrdnju. Amerikanac Irv Gordon svojim je Volvom P1800 iz 1966. godine tijekom života prešao više od 3,26 milijuna milja, odnosno približno 5,25 milijuna kilometara. Time je ostao zapamćen kao vlasnik automobila s jednom od najvećih zabilježenih kilometraža u povijesti.

Još je zanimljivije što iza tog rezultata nije stajala neka čarobna formula.

Stajala je – redovitost.

Automobil nije čekao da se pokvari

Gordon je svoj Volvo P1800 kupio 1966. godine. Već tijekom prvog vikenda prešao je oko 1500 milja, a automobil je potom odvezao na prvi servis.

Tijekom godina razvio je izrazito discipliniran pristup održavanju. Pratio je servisne intervale, redovito mijenjao ulje, kontrolirao automobil i nije čekao da se problem razvije u ozbiljan kvar.

Volvo navodi da je Gordon velik dio održavanja obavljao sam, a njegov pristup opisuje kao kombinaciju pažljivog održavanja i pridržavanja osnovnih pravila iz korisničkog priručnika. Automobil je tijekom svog ekstremno dugog životnog vijeka imao i dva remonta motora, što je važan detalj: milijuni kilometara ne znače da se dijelovi nikada ne troše.

To je možda i najvažnija lekcija cijele priče.

Dugovječan automobil nije nužno automobil koji nikada ne treba popravak. To je automobil kod kojeg se istrošeni dijelovi zamijene prije nego što uzrokuju lančanu reakciju kvarova.

Najskuplja greška je ignorirati mali problem

Kod modernog automobila mnogi vozači reagiraju tek kada se pojavi lampica upozorenja, neobičan zvuk, trzanje motora ili vidljivo curenje.

Tada je problem već možda ozbiljniji.

Primjerice, mala količina ulja koja nedostaje možda neće odmah uzrokovati kvar motora. No dugotrajna vožnja s preniskom razinom ulja povećava rizik od ubrzanog trošenja podmazivanih komponenti.

Slično vrijedi za rashladni sustav.

Mala količina rashladne tekućine koja nestaje možda izgleda bezazleno. Međutim, ako se uzrok ne pronađe, problem može završiti pregrijavanjem motora i vrlo skupim popravkom.

Isto vrijedi za kočnice, ovjes, remenje, akumulator, automatski mjenjač i brojne druge sustave.

Preventivno održavanje gotovo je uvijek jeftinije od popravka posljedica zanemarivanja.

Jedna navika koja može dramatično produžiti život automobila

Ako bismo cijelu priču morali svesti na jednu naviku, ona bi glasila:

Ne servisirajte automobil tek kada se pokvari.

To znači pratiti servisni plan, kontrolirati razine tekućina, reagirati na promjene u ponašanju automobila i koristiti kvalitetne dijelove i odgovarajuća maziva.

Gordon je upravo takav pristup smatrao ključnim. U njegovim savjetima za dug život automobila posebno se ističu redovite izmjene ulja, kontrole ispod poklopca motora i opća briga o vozilu.

Za prosječnog hrvatskog vozača to ne znači da mora pokušati prijeći pet milijuna kilometara.

Ali znači da bi 10 minuta pažnje danas moglo spriječiti tisuće eura troška sutra.

Koliko često treba provjeravati automobil?

Najvažnije je slijediti servisni plan konkretnog proizvođača jer se intervali razlikuju ovisno o motoru, vrsti ulja, načinu korištenja i modelu.

Ipak, između dva servisa vozač može sam napraviti nekoliko jednostavnih kontrola.

1. Razina motornog ulja

Razinu ulja treba kontrolirati prema uputama proizvođača, na odgovarajućoj temperaturi i na ravnoj podlozi.

Ako razina često pada, nije dovoljno samo dolijevati ulje. Treba utvrditi zašto ga motor troši ili gubi.

2. Rashladna tekućina

Ako razina rashladne tekućine konstantno pada, potrebno je pronaći uzrok.

Posebno nije dobro ignorirati miris rashladne tekućine, tragove curenja ili neuobičajeno ponašanje pokazivača temperature.

3. Kočnice

Škripanje, struganje, pulsiranje papučice ili promjena osjećaja pri kočenju nisu simptomi koje treba odgađati.

Kočioni sustav izravno utječe na sigurnost.

4. Gume

Tlak u gumama utječe na sigurnost, potrošnju goriva i trošenje pneumatika.

Treba kontrolirati i dubinu profila te eventualna oštećenja bočnih stranica.

5. Akumulator

Moderni automobili imaju mnogo elektroničkih sustava, pa slab akumulator može izazvati niz naizgled nepovezanih problema.

Ako automobil teže pokreće motor ili se pojavljuju neobična elektronička upozorenja, akumulator i sustav punjenja vrijedi provjeriti.

Grad često više troši automobil nego autocesta

Još jedna stvar koju vozači često zanemaruju jest način korištenja automobila.

Vozilo koje svakodnevno prelazi nekoliko kilometara po gradu može biti izloženo većem opterećenju nego automobil koji većinu vremena vozi duge relacije.

Hladni startovi, kratke vožnje, često zaustavljanje i pokretanje, prometne gužve i dugo stajanje s uključenim sustavima predstavljaju specifične uvjete rada.

Zato servisni interval ne treba promatrati samo kroz broj kilometara.

Vrijeme i način vožnje također su važni.

Automobil koji godišnje prijeđe samo 5000 kilometara nije nužno manje zahtjevan za održavanje od automobila koji prijeđe 20.000 kilometara, posebno ako se većina tih 5000 kilometara odvija na kratkim gradskim relacijama.

Najveća zabluda: “Ako radi, ne diraj”

To je jedan od najskupljih savjeta koje vlasnik automobila može slijediti.

Motor može raditi normalno iako je ulje već izgubilo dio svojih svojstava.

Kočnice mogu djelovati normalno iako su pločice blizu kraja radnog vijeka.

Akumulator može još uvijek pokrenuti motor, ali biti pri kraju životnog vijeka.

Ovjes može još uvijek izgledati funkcionalno, dok istrošeni elementi postupno utječu na stabilnost i trošenje guma.

Problem s automobilima je što mnogi kvarovi ne počinju dramatično.

Počinju postupno.

Zato iskusan vlasnik ne čeka da automobil “kaže” da nešto nije u redu. On prati promjene.

Nije samo marka zaslužna za dugovječnost

Volvo P1800 Irva Gordona izvrstan je primjer, ali iz njegove priče ne treba izvući zaključak da će svaki Volvo trajati milijune kilometara.

Jednako tako, nije pošteno zaključiti da će automobil neke druge marke automatski biti kratkog vijeka.

Na dugovječnost utječu:

• konstrukcija i kvaliteta vozila
• motor i mjenjač
• kvaliteta materijala
• način vožnje
• uvjeti korištenja
• servisna disciplina
• kvaliteta popravaka
• korištenje odgovarajućih dijelova i tekućina
• pravodobno otkrivanje kvarova
• korozija i klimatski uvjeti.

Gordonov automobil imao je prednost robusne konstrukcije svojeg vremena, ali bez desetljeća pažljivog održavanja teško bi dosegnuo kilometražu kakvu je ostvario.

Volvo navodi da je Gordon automobil uglavnom održavao vrlo pažljivo te da je posebno slijedio upute iz korisničkog priručnika.

Što hrvatski vozači mogu naučiti iz ovog slučaja?

Ne morate voziti automobil 50 godina da biste iskoristili ovu lekciju.

Ako želite da vaš automobil dočeka 200.000, 300.000 ili više kilometara, najvažnije je razviti servisnu disciplinu.

Nemojte pitati samo:

“Koliko još mogu voziti prije servisa?”

Bolje pitanje glasi:

“Što mogu napraviti danas da spriječim kvar sutra?”

To znači redovito provjeravati automobil, ne ignorirati zvukove i upozorenja, koristiti odgovarajuće ulje i dijelove te servisirati vozilo prema propisanim intervalima.

I možda najvažnije – pronaći servis kojem vjerujete.

Gordon je tijekom dugogodišnjeg vlasništva imao i dugoročan odnos sa svojim serviserom, a prema dostupnim podacima posebno je naglašavao važnost poznavanja automobila i pravilnog održavanja.

Automobil s pet milijuna kilometara nije dokaz da je “neuništiv”

Volvo P1800 Irva Gordona na kraju je dosegnuo 3.260.257 milja, odnosno oko 5,25 milijuna kilometara. Gordon je preminuo 2018., a automobil je ostao u vlasništvu Volva.

Ali njegova priča nije toliko fascinantna zbog same brojke na odometru.

Fascinantna je zato što pokazuje nešto puno važnije:

Automobil koji se održava preventivno može trajati znatno dulje od automobila koji se servisira tek kada se pokvari.

Naravno, nijedan automobil nije besmrtan. Dijelovi se troše, motori zahtijevaju remont, ovjes se mijenja, elektronika stari, a karoserija može korodirati.

No između automobila koji nakon 200.000 kilometara postane izvor problema i onoga koji nastavi pouzdano služiti postoji velika razlika.

Često je ta razlika upravo – vlasnik.

Zaključak

Najskuplja navika vozača nije redovito servisiranje.

Najskuplja navika je odgađanje servisa.

Irv Gordon nije uspio prijeći više od pet milijuna kilometara zato što je pronašao čarobni motor koji se nikada ne troši. Njegova priča pokazuje suprotno: dijelovi se troše, ali pravodobnim održavanjem moguće je spriječiti da jedan istrošeni dio povuče za sobom cijeli niz skupih kvarova.

Zato je najbolji recept za dug život automobila zapravo vrlo jednostavan:

poznaj svoj automobil, prati servisni plan, reagiraj na prve simptome i ne čekaj da se mali kvar pretvori u veliki.

U konačnici, upravo bi ta navika mogla biti važnija od samog logotipa na poklopcu motora.