ŠKODA KAO LIDER...

Volumen prtljažnika u automobilima mjeri se i danas bez računala

Prostor prtljažnika i dalje se mjeri ručno uz pomoć standardiziranih blokova. Ljudi su bolji u izvršavanju ovog zadatka od računala. Evo kako se dolazi di tih brojki…

Škoda je marka koja je sinonim za prostor i poznati su po svom izdašnom prostoru za prtljagu, a razni modeli češkog proizvođača u tom djelu su lideri u svojoj klasi. Novi potpuno električni SUV ŠKODA ENYAQ iV nije iznimka. Ali kako se zapravo mjeri prostor za prtljažnik?

Tehničari u prtljažnik slažu standardizirane zelene blokove od 1 litre dimenzija 20×10×5 centimetara. Raspored blokova reguliran je tehničkim standardom (ISO3832). Iako ovo može zvučati prilično jednostavno, postupak ima svoje zamke.

“Ono što je važno je da količina koju ostvarimo s blokovima, a zatim i navedemo u tehničkim specifikacijama vozila, mora biti ponovljiva u bilo kojem trenutku”, kaže Ladislav Kraus, odgovoran za razvoj prtljažnika, objašnjavajući temeljno načelo. Teoretski, trebali bi i sami ovaj postupak odraditi i ostvariti iste brojke kao i tehničari.

Ali morali biste se pridržavati zadanih pravila, baš kao što to rade tehničari iz Škode. Na primjer, ne smijete na silu ugurati blokove, premda postoji malo slobodnog prostora: uostalom, tepisi i presvlake omogućuju malo davanja. Pravila također određuju koliko daleko blokovi mogu ići, ovisno o verziji tehničkog standarda.

Naravno, tehničari imaju veliko iskustvo u ovom postupku mjerenja i znaju kako iskoristiti svaki prikladan prostor. Kao rezultat toga, do sada su uvijek uspjeli postići nešto bolji kapacitet od računalnih simulacija. Ova “borba” za dodatne litre u prtljažniku započinje prije nego što počnu slagati blokove u prtljažniku.

Volumen prtljažnika često diktira dizajn modela, ali i uvjetuje neke druge stvari. „Početni izračuni obavljaju se na računalu, uključujući simulaciju volumena prtljažnika. Program to može učiniti automatski koristeći standardizirane blokove”, objašnjava Kraus.

Paradoksalno je da je ovo težak posao za računalo. “Za izračunavanje lako može potrajati cijeli vikend. To je zato što se traži najbolji mogući način. Ako blok ne stane, program pokušava utvrditi koliko se mora vratiti unatrag kako bi optimalno iskoristio prostor”, dodaje Peter Hancko, jedan od konstruktora prtljažnog prostora u Škoda modelima. Raspoređivanje blokova u programu za 3D modeliranje može uzeti cijeli dan. Raspored fizičkih blokova pitanje je od nekoliko sati, ovisno o veličini pretinca. “U stvarnom mjerenju, iskustvo tehničara obično im omogućuje da postignu bolji rezultat od računala, s prosječnim poboljšanjem od oko 5 litara ”, kaže Hancko.

Tehničari istinski iskorištavaju svoje iskustvo, ne koristeći “trikove”, iako tehnički standard dopušta određenu pripremu. „Dopušteno je ukloniti sve. Ali ne idemo toliko daleko – želimo da volumen bude realan i u skladu sa stvarnim korisnim prostorom “, ističe Kraus. Usprkos tome, prostor ispod poda prtljažnika uključuje se u mjerenje, a kada se mjerenje vrši sa sklopljenim stražnjim sjedalima, računa se prostor ispod sklopljenih naslona. Tehnički standard to dopušta pod uvjetom da se do ovog prostora može doći nakon otvaranja vrata – definiran je kao dodatni prostor za prtljagu.

Isto tako, mjerenje s položenim sjedalima relativno je složen zadatak. Na primjer, prednja sjedala također treba postaviti u pravi položaj.

„Lutke se koriste za postavljanje sjedala u položaj definiran za prosječnu osobu tehničkim standardom. Zatim postavljamo polikarbonatnu pregradu iza sjedala kako bismo čvrsto ograničili prostor u kojem možemo rasporediti blokove. To sprječava klizanje blokova između sjedala ”, objašnjava Hancko. Razni drugi prostori za odlaganje iza prednjih sjedala automobila također su uključeni u ukupnu zapreminu s preklopljenim sjedalima. Oni tako uključuju pretince na vratima i svaki iskoristiv prostor. Tko bi rekao da jedno mjerenje prtljažnika, može izazvati ovakvu nauku…

foto: Škoda

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin