Suvremeni automobili sigurniji su, ekonomičniji i tehnološki napredniji nego ikad prije, ali složena elektronika, strogi ekološki propisi i sve sofisticiraniji pogonski sustavi povećavaju rizik od kvarova i troškove održavanja. Donosimo analizu zašto je pouzdanost postala jedna od najvećih tema u automobilskoj industriji.

Ako pitate iskusnog automehaničara jesu li automobili nekada bili pouzdaniji, vrlo vjerojatno ćete dobiti potvrdan odgovor. S druge strane, automobilski inženjer istaknuo bi kako današnji modeli nude razinu sigurnosti, učinkovitosti i tehnološke sofisticiranosti o kojoj se prije dvadesetak godina moglo samo sanjati.

Istina je, kao i obično, negdje između.

Današnji automobili postižu znatno nižu potrošnju goriva, proizvode manje štetnih emisija, nude desetke aktivnih sigurnosnih sustava i sposobni su prijeći stotine tisuća kilometara uz pravilno održavanje. Međutim, upravo je golema tehnička složenost razlog zbog kojeg vlasnici sve češće prijavljuju kvarove koji nisu mehaničke, nego elektroničke ili softverske prirode.

Drugim riječima, suvremeni automobil više nije samo stroj – on je računalna mreža na kotačima.

Elektronika je postala najveći izazov

Prosječan automobil s početka 2000-ih imao je desetak elektroničkih upravljačkih jedinica (ECU). Današnji modeli srednje klase koriste između 70 i 100 računala koja međusobno komuniciraju putem složenih mreža.

Oni upravljaju gotovo svim funkcijama vozila:

• motorom
• automatskim mjenjačem
• kočnicama
• upravljačem
• zračnim ovjesom
• klima-uređajem
• LED ili Matrix svjetlima
• infotainment sustavom
• kamerama i radarima
• sigurnosnim sustavima pomoći vozaču.

Kada jedan od tih modula prestane pravilno raditi, posljedice mogu biti neočekivane. Naizgled bezazleni kvar senzora može isključiti adaptivni tempomat, sustav automatskog kočenja ili pomoć pri održavanju vozne trake.

Zbog toga današnja dijagnostika više ne počinje ključem i odvijačem, nego računalom povezanim s vozilom.

Ekološki propisi donijeli su složenije motore

Europske norme emisija natjerale su proizvođače na razvoj iznimno sofisticiranih pogonskih sustava. Suvremeni dizelski motori koriste:

• DPF filter čestica
• SCR katalizator
• AdBlue sustav
• EGR ventil
• turbine promjenjive geometrije.

Benzinski motori također su postali znatno složeniji zahvaljujući:

• turbopunjačima
• izravnom ubrizgavanju goriva
• GPF filtrima čestica
• sustavima promjenjivog upravljanja ventilima
• elektronički upravljanim pumpama.

Svaki od tih sustava smanjuje emisije i potrošnju goriva, ali istodobno povećava broj komponenti koje mogu otkazati. Poseban problem nastaje kod vozila koja se uglavnom koriste za kratke gradske relacije, pri čemu DPF filter nema dovoljno vremena za regeneraciju, što može dovesti do skupih popravaka.

Downsizing nije bez kompromisa

Posljednjih petnaestak godina proizvođači su smanjivali obujam motora kako bi zadovoljili strože norme emisija. Tako danas motori zapremine jedne litre razvijaju više od 120 ili čak 150 KS, dok su nekada za takvu snagu bili potrebni motori gotovo dvostruko veće zapremine.

To je impresivno inženjersko postignuće, ali dolazi uz veću termičku i mehaničku opterećenost. Turbopunjači rade pri vrlo visokim temperaturama i brzinama vrtnje, a ulje postaje ključni element njihove dugotrajnosti. Preskakanje servisa ili korištenje nekvalitetnih maziva može značajno skratiti vijek trajanja motora.

Softver je postao jednako važan kao motor

Sve više proizvođača redovito objavljuje softverske nadogradnje za vozila. One mogu:

• poboljšati rad motora
• smanjiti potrošnju goriva
• povećati autonomiju električnih vozila
• ukloniti sigurnosne propuste
• optimizirati rad baterije.

Ipak, kao i kod pametnih telefona ili računala, softver ponekad može biti izvor novih problema. Pojedine nadogradnje uzrokovale su nepravilnosti u radu infotainment sustava, kamera ili sustava pomoći vozaču, zbog čega proizvođači povremeno izdaju dodatna ažuriranja.

Više opreme znači više mogućih kvarova

Kupci danas očekuju bogatu serijsku opremu čak i u manjim automobilima. Panoramski krovovi, električno otvaranje prtljažnika, grijanje i ventilacija sjedala, ambijentalna rasvjeta, digitalne instrumentne ploče, električne ručice vrata i kamere od 360 stupnjeva podižu razinu udobnosti.

No svaki dodatni sustav znači dodatne senzore, motoriće, upravljačke jedinice i električne instalacije. Statistički gledano, što vozilo ima više komponenti, veća je vjerojatnost da će neka od njih tijekom godina zahtijevati popravak.

Servisi više nisu ono što su nekad bili

Nekada je redovni servis podrazumijevao izmjenu ulja, filtera i svjećica. Danas uključuje:

• računalnu dijagnostiku
• ažuriranje softvera
• kalibraciju kamera i radara
• provjeru baterijskih sustava kod hibrida
• servis AdBlue sustava
• kontrolu brojnih elektroničkih modula.

To povećava cijenu održavanja, ali i osigurava pravilno funkcioniranje sigurnosnih sustava koji mogu spriječiti prometne nesreće.

Jesu li stariji automobili stvarno bili pouzdaniji?

Djelomično jesu. Imali su manje elektronike, jednostavniju konstrukciju i manji broj komponenti koje su se mogle pokvariti. Istodobno su nudili:

• slabiju zaštitu putnika
• veću potrošnju goriva
• više emisija
• znatno nižu razinu aktivne sigurnosti.

Drugim riječima, bili su jednostavniji za popravak, ali objektivno nisu bili bolji automobili.

Kako povećati pouzdanost modernog automobila?

Bez obzira na marku ili model, nekoliko navika može značajno produžiti životni vijek vozila:

• ne odgađajte redovne servise
• koristite ulja i dijelove prema specifikaciji proizvođača
• izbjegavajte stalne kratke gradske vožnje s dizelskim motorom
• redovito provjeravajte stanje akumulatora
• instalirajte službene softverske nadogradnje
• reagirajte na upozorenja na instrumentnoj ploči prije nego što se razviju u ozbiljan kvar.

Zaključak

Suvremeni automobili nisu nužno manje kvalitetni od svojih prethodnika, ali su znatno složeniji. Sigurnosni sustavi, elektronika, napredni motori i strogi ekološki standardi donijeli su brojne prednosti, ali i povećali broj mogućih točaka kvara.

Pouzdanost danas više ne ovisi samo o kvaliteti mehanike, već i o softveru, elektronici i pravilnom održavanju. Vlasnici koji se pridržavaju servisnih intervala, koriste kvalitetne dijelove i prate preporuke proizvođača imaju znatno veću vjerojatnost da će njihovo vozilo dugo ostati pouzdano.

U vremenu kada automobil sadrži više računalne tehnologije nego neka poslovna računala prije dvadesetak godina, redovito održavanje više nije samo preporuka – ono je ključ dugovječnosti i sigurnosti svakog vozila.