Osim anlasera (elektropokretača) Kettering je izmislio brzosušeći lak, elektroničko paljenje, gorivo otporno na detonacije, prvu električnu registarsku blagajnu

Charles Franklin Kettering, rođen 29. kolovoza 1876. u mjestu Loudonville, u američkoj saveznoj državi Ohio, ubraja se među najveće, najutjecajnije i najplodnije izumitelje u povijesti moderne industrije. Njegov znanstveni i inženjerski rad imao je presudan utjecaj na razvoj električne i automobilske tehnologije te je obilježio prijelaz s ranih, tehnički nesigurnih i teško upravljivih automobila na pouzdana, sigurna i tehnološki napredna vozila. Upravo zahvaljujući njegovim inovacijama, automobil je postao masovno prihvaćeno prijevozno sredstvo 20. stoljeća.

Početkom 1900-ih godina automobil je još uvijek bio luksuz namijenjen malom broju ljudi, ali i ozbiljan tehnički izazov. Motori su se pokretali ručnom kurblom, postupkom koji je zahtijevao fizičku snagu, iskustvo i veliku dozu opreza. Povratni udarac kurble često je uzrokovao teške ozljede ruku i zapešća, a zabilježeni su i smrtni slučajevi. Upravo je jedna takva nesreća, u kojoj je stradao djelatnik tvrtke Cadillac, potaknula intenzivnu potragu za sigurnijim, pouzdanijim i praktičnijim rješenjem pokretanja motora s unutarnjim izgaranjem.

Ketteringovo rješenje tog problema bio je revolucionarni izum – elektropokretač (anlaser). Godine 1911. njegov je sustav prvi put uspješno ugrađen u Cadillac Model Thirty, čime je započela nova tehnološka era u automobilskoj industriji. Električno pokretanje motora u potpunosti je uklonilo potrebu za opasnom ručnom kurblom i učinilo automobile jednostavnijima, sigurnijima i dostupnijima znatno širem krugu korisnika.

Ključnu ulogu u funkcioniranju elektropokretača imao je uključivi elektromagnetski zupčanik Bendix, kojeg je 1910. izumio Vincent Bendix. Ovaj je mehanizam omogućio pouzdano i automatsko spajanje elektromotora s motorom vozila, a zatim njegovo isključivanje nakon pokretanja. Zahvaljujući toj tehničkoj inovaciji, cijeli sustav postao je iznimno praktičan za svakodnevnu uporabu. Automobili su tako postali dostupni i onima koji dotad nisu imali fizičku snagu ili tehničko znanje za njihovo pokretanje, uključujući i žene, što je imalo važnu društvenu i tržišnu ulogu u njihovoj popularizaciji.

Na temelju svojih izuma i patenata Kettering je osnovao tvrtku Delco (Dayton Engineering Laboratories Company), koja je vrlo brzo postala vodeći proizvođač električne opreme za automobile u Sjedinjenim Američkim Državama. Delco je surađivao s najvećim imenima američke automobilske industrije, a sama tvrtka ubrzo je postala sastavni dio koncerna General Motors. Kettering je u GM-u obnašao funkciju dugogodišnjeg voditelja istraživanja i razvoja, gdje je imao golem utjecaj na smjer tehnološkog napretka cijele industrije.

Osim elektropokretača, Charles F. Kettering dao je ključan doprinos razvoju električnih svjetala za automobile, zamijenivši dotadašnje plinske i acetilenske lampe koje su bile slabe, nepouzdane i opasne. Razvio je i pouzdan elektronički sustav paljenja, koji je znatno poboljšao rad motora, smanjio kvarove i povećao ukupnu učinkovitost vozila.

Jedan od njegovih iznimno važnih, ali često zanemarenih izuma bio je brzosušeći automobilski lak. Ova inovacija drastično je skratila vrijeme potrebno za lakiranje vozila, što je bilo presudno u razdoblju masovne industrijske proizvodnje i pokretnih traka. Time je izravno pridonio smanjenju troškova i ubrzanju proizvodnje automobila.

Kettering je također sudjelovao u razvoju goriva otpornijih na detonantno izgaranje, čime su povećani snaga, pouzdanost i učinkovitost motora s unutarnjim izgaranjem. Među njegovim manje poznatim, ali tehnički vrlo značajnim izumima nalazi se i prva električna registarska blagajna, što svjedoči o širini njegovih interesa i iznimnoj svestranosti.

Charles Franklin Kettering bio je mnogo više od izumitelja – bio je vizionar koji je razumio širi društveni, industrijski i ekonomski kontekst tehnološkog napretka. Njegovi su izumi oblikovali temelje moderne automobilske industrije i postavili standarde koji se, u modificiranom obliku, koriste i danas. S punim pravom nazivan je „ocem“ elektropokretača i jednim od najsvestranijih izumitelja svog doba.

Preminuo je 25. kolovoza 1958. godine, svega nekoliko dana prije svog 82. rođendana, ostavivši iza sebe bogato nasljeđe koje i danas živi u gotovo svakom modernom automobilu.

A ovo je 50 njegovih slavnih izjava, poslovica:

Dobro postavljen problem je napola riješen problem.

Visoka postignuća uvijek se odvijaju u okviru visokih očekivanja.

Svijet mrzi promjene, ali one su jedino što je donijelo napredak.

Ne zanima me prošlost. Zanima me budućnost, jer tamo očekujem provesti ostatak života.

Vjerujte i ponašajte se kao da je nemoguće pogriješiti.

Svaki bi otac trebao zapamtiti da će jednog dana njegov sin slijediti njegov primjer, a ne njegov savjet.

Ako nešto radite na isti način na koji ste to radili deset godina, velike su šanse da to radite pogrešno.

Nije važno ako pokušavate i pokušavate i pokušavate ponovo, i ne uspijevate. Važno je ako pokušate i ne uspijete, i ako ne pokušate ponovno.

Samo tako nastavite i velika je vjerojatnost da ćete na nešto naletjeti, možda kad se najmanje nadate. Nikada nisam čuo da se netko spotaknuo o nešto sjedeći.

Ne možete imati bolje sutra ako cijelo vrijeme mislite na jučer.

ovdje je velika razlika između poznavanja stvari i njezinog razumijevanja. Možete znati puno, a zapravo ništa ne razumjeti.

99 posto uspjeha gradi se na neuspjehu.

Istraživanje znači da ne znate, ali ste voljni saznati. Cijela zabava življenja je pokušaj da se nešto učini boljim.

Istraživanje znači da ne znate, ali ste voljni saznati.

Svako veliko poboljšanje dolazi nakon opetovanih neuspjeha. Gotovo ništa ne ispadne kako treba prvi put. Neuspjesi, opetovani neuspjesi, prijetnje su na putu do postignuća. Čovjek ne uspijeva naprijed prema uspjehu.

Nitko ne bi prešao ocean da je mogao sići s broda po oluji.

Upravo ‘provođenje’ čini veliku razliku između konačnog uspjeha i neuspjeha, jer ga je tako lako zaustaviti.

Ako želite ubiti bilo koju ideju na svijetu, neka komisija radi na tome.

Izum je kombinacija mozga i materijala. Što više mozga koristite, manje materijala vam je potrebno.

Naša je mašta jedino ograničenje onome čemu se možemo nadati u budućnosti.

Nikada nećete zabiti nožni prst dok stojite mirno. Što brže idete, veća je šansa da ćete se ubosti u nožni prst, ali i veća je šansa da negdje stignete.

Ljudi su vrlo otvoreni prema novim stvarima – sve dok su iste kao stare.

Visokoobrazovanog čovjeka trebamo naučiti da nije sramota ne uspjeti i da svaki neuspjeh mora analizirati kako bi pronašao uzrok. Mora naučiti kako inteligentno pogriješiti, jer neuspjeh je jedna od najvećih umjetnosti na svijetu.

Kad god pogledate neki rad i mislite da je kolega bio lud, tada želite obratiti malo pozornosti na to. Vjerojatno će jedan od vas biti i bolje bi bilo da saznate koji je to. To čini veliku razliku.

Mislim da je najveće obrazovanje na svijetu ono obrazovanje koje pomaže čovjeku da bude sposoban raditi prave stvari u trenutku kada to treba učiniti.

Moderna psihologija uči da iskustvo nije samo najbolji učitelj, već i jedini mogući učitelj. Ne postoji rat između teorije i prakse. Najvrjednije iskustvo zahtijeva oboje, a teorija treba nadopunjavati praksu, a ne prethoditi joj.

Ono u što vjerujem jest da pravilnim trudom možemo napraviti budućnost gotovo sve što želimo.

Radimo dan za danom, ne da završimo stvari; ali da budućnost bude bolja … jer tamo ćemo provesti ostatak života.

Osoba koja ne zna da se nešto ne može učiniti često će pronaći način da nastavi i to učini.

Logika je sustav u kojem se može pogriješiti s povjerenjem.

Čovjek ne uspijeva naprijed prema uspjehu.

Ako sam imao ikakvog uspjeha, to je zahvaljujući sreći, ali primjećujem da što više radim, imam više sreće.

Jedini put kada ne smijete uspjeti je posljednji put kada pokušate.

U svakoj industriji postoje neograničene mogućnosti. Gdje postoji otvoren um, uvijek će postojati granica.

I ovaj će problem izgledati jednostavno nakon što se riješi.

Nemojte se bojati posrnuti. Svaki izumitelj će vam reći da ne slijedite plan daleko prije nego što naiđete na prepreku. Ako od 100 ideja dobijete jednu koja funkcionira, to je dovoljno.

Cijena napretka je nevolja.

Problemi su cijena napretka. Ne donosi mi ništa osim problema. Dobre vijesti me slabe.

Ne želim da za mene rade ljudi s iskustvom. Iskusan čovjek mi uvijek govori zašto se nešto ne može učiniti. Čovjek koji nije imao nikakvog iskustva je toliko glup da ne zna da se ništa ne može učiniti – i on to učini.

Mogućnosti čovjeka ograničene su samo njegovom maštom. Ali tako malo ima mašte da na jednog skladatelja dolazi deset tisuća guslača.

Izumitelj je jednostavno čovjek koji svoje obrazovanje ne shvaća previše ozbiljno.

Cjelokupan ljudski razvoj, bez obzira u kojem se obliku nalazi, mora biti izvan pravila; inače nikad ne bismo imali ništa novo.

Problem koji se temeljito razumije uvijek je prilično jednostavan. Svoja mišljenja temeljite na činjenicama, a ne na predrasudama. Znamo previše stvari koje nisu istinite.

Radnja bez inteligencije je oblik ludila, ali inteligencija bez akcije je najveći oblik gluposti na svijetu.

Svaki put kada otkinete list s kalendara, predstavljate novo mjesto za nove ideje i napredak.

Braća Wright proletjela su ravno kroz dimnu zavjesu nemogućnosti.

Braća Wright proletjela su ravno kroz dimnu zavjesu nemogućnosti.

Tipično oko vidi deset posto loše ideje i previdi devedeset posto dobre.

Izumitelj ne uspije 999 puta, a ako jednom uspije, ušao je. Svoje neuspjehe tretira jednostavno kao udarce za vježbu.

Lako je izgraditi filozofiju – ne mora se izvoditi

Naučite kako inteligentno pogriješiti.