Rudolf Hruska, rođen 2. srpnja 1915. u Beču, u timu kojeg je vodio legendarni Ferdinand Porsche radio je na razvoju modela Volkswagen Buba i slavnog tenka Tiger…
Austro-Ugarska bila je velika i značajna zemlja s odličnim školskim sustavom te bi, izvjesno, postala i automobilska velesila da se nije raspala na nekoliko manjih država nedovoljne snage da samostalno to postignu.
No upravo je iznimna količina velikana porijeklom odande koji su ostavili dubok trag u povijesti automobila: Ferdinand Porsche, Hans Ledwinka, Vittorio Jano, Carlo Abarth, Pal Járay, Bela Barény, Erwin Komenda… austrijski su velikani iz automobilske branše, a među njima je i Rudolf Hruska.
Rođen u Beču, gdje je i diplomirao, prvi posao nakon diplome dobio je kod proizvođača kamiona Magirus u Ulmu, a 1938. zapošljava se u tvrtki Porsche, gdje radi na razvoju legendarnog modela Volkswagen Buba i poznatog tenka Tiger.
Nakon rata, po ugovoru s tvrtkom Porsche odlazi raditi u talijansku perspektivnu tvrtku Cisitalia te ostaje živjeti u Italiji. Radi za državnu kompaniju Finmeccanica, koje je vlasnik tvrtke Alfa Romeo. Pod njegovom konstrukterskom palicom razvijeni su modeli Alfa Romeo 1900, Alfa Romeo Giulietta i Alfa Romeo Giuliette Sprint.
Zbog neslaganja s čelnicima tvrtke 1959. je prisiljen odstupiti. Odbija ponude tvrtki Porsche i BMW, želeći ostati u novoj domovini. Radi za Fiat na razvoju modela Fiat 850, Fiat 124 i Fiat 128, ali i Simca 1000 (francuska je tvrtka tada još bila tehnološki povezana s torinskim divom).
Giuseppe Luraghi, novi šef tvrtke Alfa Romeo, nudi ruku pomirenja, ali i posao iz snova: Hruska dobiva razvoj malog automobila, potpuno nove koncepcije, s bokser motorom i prednjim pogonom. Usto je zadužen i za izgradnju i organizaciju tvornice na jugu Italije, u mjestu Pomigliano d’Arco pored Napulja, dijelu zemlje s jako visokom stopom nezaposlenosti.
Rijetko u Italiji, tvornica u Pomigliano d’Arcu stajala je manje od odobrenog budžeta. Novi model, Alfa Romeo Alfasud, bio je tehnološki dragulj i do danas najprodavaniji automobil marke, no početak proizvodnje je kasnio zbog problema sa sindikatima i štrajkova. Kruti pristup donio je Hruski nadimak “habsburški direktor”, pa je 1974. vraćen u razvojni centar u Areseu.
Nakon odlaska u mirovinu 1980. nastavio je kao konzultant surađivati s dizajnerskim studijima I.D.E.A. i Italdesign. Rudolf Hruska je umro 4. prosinca 1995. u Torinu.
